Izazovi zaštite ljudskih prava u digitalnom okruženju bili su tema rasprave „Utjecaj internetskih platformi na ljudska prava“ održane 8. prosinca 2021. u sklopu Human Rights Film Festivala u organizaciji Kuće ljudskih prava.

Uz pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter, na njoj su sudjelovali i Diego Naranjo iz Europske inicijative digitalnih prava (EDRI), Birgitte Kofod Olse, suosnivačica think-thanka DataEthics, Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo SSSH-a i Iva Filipović iz Sindikata radnika digitalnih platformi.

Internetske platforme značajno mijenjaju naš svijet koji sve više uključuje i virtualnu sferu. To podrazumijeva i nove izazove u području zaštite ljudskih prava, koji onda zahtijevaju i nova pravna rješenja, utemeljena na dosad postavljenim standardima zaštite ljudskih prava i jednakosti, ali uvažavajući specifičnosti novih tehnologija i novih izazova. I razvoj tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji (AI) otvara cijeli niz pitanja poput proporcionalnosti vezano uz etičnu primjenu takvih sustava, poštivanja čovjekove autonomije, prevencije štete, pravednosti i objašnjivosti sustava što će zasigurno stvoriti nove izazove u dokazivanju da su takvi sustavi uistinu transparentni.

„Činjenica je da takvi sustavi mogu biti diskriminirajući i zato je ključno da se od samog početka njihovog stvaranja, od dizajna, razvoja, a kasnije i korištenja, vodi računa o zaštiti ljudskih prava i jednakosti. Ovo područje se jako brzo razvija, ali još uvijek postoji i puno nejasnoća i zato je nužno uspostaviti dobar dijalog između inženjera koji stvaraju takve sustave i stručnjaka za zaštitu ljudskih prava jer se samo zajednički može doći do sigurnih rješenja koja će društvu donijeti boljitak, a ne unazaditi ljudska prava i jednakost“, poručila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Diego Naranjo iz EDRI-ja govorio je o trenutnoj situaciji pojasnivši da u sadašnjim okolnostima društvene mreže prikupljaju i raspolažu vrlo velikom količinom najrazličitijih i iznimno detaljnih podataka o svojim korisnicima, naglasivši potrebu uređivanja i reguliranja tog pitanja, kao i odgovornosti za objavljeni sadržaj na tim platformama.

S njim se složila i Birgitte Kofod Olse iz think-thanka DataEthics, pritom se osvrnuvši na modele poslovanja internetskih platformi i njihovu etičnost, prije svega vezano za prikupljanje podataka korisnika, odnosno potrebu usklađivanja tog procesa sa zaštitom ljudskih prava. Kao ključan izazov istaknula je i njihovo korištenje za širenje dezinformacija i lažnih vijesti što predstavlja velik izazov u mnogim demokratskim društvima, pogotovo u razdobljima krize, naglasivši i odgovornost samih tehnoloških kompanija za njihovo uspješno suzbijanje, prije svega prilagođavanjem algoritama koje koriste.

Zbog toga je i na razini EU-a potrebno donijeti potrebne zakonodavne okvire, kojima bi se osiguralo transparentnije djelovanje raznih internetskih platformi, prije svega njihovih algoritama, korisnicima omogućila veća kontrola nad dijeljenjem svojih privatnih podataka, ali i kreirali mehanizmi kojima bi se mogli pratiti utjecaji sadržaja tih platformi, prije svega onog štetnog poput govora mržnje, na same korisnike.

O tzv. platformskom radu, odnosno radu kojeg radnici obavljaju za tvrtke koje se nazivaju platformama, pravima tih osoba i problemima s kojima se susreću u njihovom ostvarivanju govorila je Sunčica Brnardić iz SSSH-a. „Kod takvog modela rada platforme se vrlo često odriču odgovornosti, kao u slučaju taxi prijevoza ili dostave, te samim time ostvarivanja radničkih prava. Naime, radnici koje žele raditi za takve tvrtke putem raznih platformi nemaju ugovor o radu, pa samim time ne mogu ni ostvarivati niz socijalnih prava, već ostaju u određenom obliku „lažne“ samozaposlenosti“, upozorava Brnardić.

O konkretnim problemima tih radnika govorila je i Iva Filipović iz Sindikata radnika digitalnih platformi istaknuvši netransparentnost algoritama aplikacija kroz koje se pružaju usluge njihovim korisnicima, kao i nemogućnost dijaloga s platformom, jer se ona odvija putem generičkih, automatiziranih poruka. Slaže se i da su te osobe većinom lažno samozaposlene – s jedne strane dužne su podmiriti sve obaveze prema državi, dok s druge strane, što se tiče uvjeta pod kojima pružaju svoje usluge, u potpunosti ovise o algoritmima platformi preko kojih rade.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter za kraj je istaknula da su građani vrlo često i nesvjesni utjecaja raznih internetskih platformi, primjerice, društvenih mreža, na ljudska prava, kao i postojećih mehanizama zaštite, ali i činjenice da sadržaj objavljen na njima isto tako mora biti u skladu s postojećim zakonskim okvirima.

U svakom slučaju, korištenje raznih tehnoloških sustava sastavni je dio suvremenih društava, stoga je važno osigurati sve potrebne preduvjete kako bi oni uistinu omogućili unaprjeđenje i poboljšanje kvalitete života ljudi, poštujući i štiteći pritom i sva njihova prava. Tome bi trebali doprinijeti i Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima koji su trenutno u pripremi na razini EU, a koji bi, nakon usvajanja, doprinijeli i reguliranju trenutnih izazova u ovom području i u našoj zemlji.