Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u promicanju i zaštiti demokracije i ljudskih prava, a važnost njihova rada široko je prepoznata i u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava. Ipak, i u okviru EU, OCD-i koji se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije svakodnevno se susreću s mnogim preprekama, od restriktivnih izmjena zakona kojima se regulira njihov rad, ograničenog pristupa financijama i procesima donošenja javnih politika i zakona, do prijetnji i napada.

U RH niti u 2019. nije usvojena Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2017.-2021., iako je javno savjetovanje završilo još u rujnu 2017. U skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH, u 2019. je preimenovana u Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2020. do 2026., uz koji je izrađen i Plan provedbe 2020. do 2023.  S obzirom na protek vremena, prije daljnjeg postupka donošenja, važno je ponovno ih uputiti u javnu raspravu.

U skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, sloboda udruživanja uključuje i pristup financijskim sredstvima za OCD-e. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, povodom 15 godina rada, organizirala je regionalna savjetovanja s preko 400 predstavnika OCD-a te je rezultate objavila u dokumentu „Doprinos aktivnih građana“, u kojem OCD-i navode kako prioriteti financiranja nisu usuglašeni s potrebama na terenu te da gotovo i nema natječaja usmjerenih na zagovaranje i praćenje politika ljudskih prava, na što su nam udruge ukazale i pri pripremi ovog Izvješća.

Iako Izvješća o financiranju projekata i programa OCD iz javnih izvora u 2017. i 2018. Vlada još nije usvojila, zabrinjavaju preliminarni podatci koji pokazuju da je u 2017. broj zaposlenih u OCD-ima smanjen za 35%. Postotak dijela prihoda od igara na sreću u Uredbi o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću u 2020. namijenjenih onima koji pridonose razvoju civilnog društva nešto je manji od onoga u 2018. (11,64%) i iznosi 10,68%. Ipak, gledajući ukupne iznose, s obzirom da su prihodi od igara na sreću rasli, očekivana izdvajanja za 2020. iznose 59 milijuna kuna, dok su u 2019. ona bila 54,5 milijuna  kuna. OCD-i upozoravaju  i kako  državna tijela  kasne s  raspisivanjem  natječaja, primjerice, unatoč tome što je Godišnjim planom objava Poziva za dostavu projektnih prijedloga za 2019. bilo predviđeno sedam objava poziva Ureda za udruge, nije objavljen niti jedan. Forum za slobodu odgoja proveo je Istraživanje o iskustvima korisnika Europskog socijalnog fonda, u kojem udruge ukazuju na kašnjenja u provedbi natječaja, duga čekanja i nepoštivanje rokova kod zahtjeva za nadoknadu sredstava, neusklađenost u radu provedbenih tijela te administrativnu opterećenost.

Važna pretpostavka za kreiranje okruženja u kojem OCD-i mogu doprinijeti društvenim promjenama je i osiguranje dugoročnog institucionalnog i programskog financiranja. S obzirom da Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava, s čijom izradom se započelo još 2018., još nije usvojen, nužno je u njegove ciljeve uključiti i važnost izgradnje poticajnog okruženja za rad OCD-a koji se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava te uspostaviti Povjerenstvo za ljudska prava, što smo preporučili i u Izvješću za 2018.

Sudjelovanje građana i OCD-a u procesima donošenja javnih politika i zakona omogućuje tijelima državne uprave da prodube svoje razumijevanje specifičnih pitanja te da prepoznaju njihov utjecaj na pojedince i/ili društvene skupine. Istovremeno, taj dijalog doprinosi izgradnji povjerenja u otvoren, odgovoran i djelotvoran rad državne uprave. Privremeni podatci Ureda za zakonodavstvo iz e-Savjetovanja pokazuju kako je u 2019. u 1.031 savjetovanju sudjelovalo nešto manje udruga nego 2018., njih 271, a zaprimljeno je čak 19.543 komentara, od čega na 22% nije odgovoreno, što ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u rad državne uprave. Nadalje, tijekom 2019. u proceduru Vlade upućena su 222 zakona i tom prilikom su, kroz Prethodnu procjenu, provedene analize učinaka predloženih zakonodavnih inicijativa, između ostaloga i na područje zaštite ljudskih prava. Kako u velikoj većini slučajeva stručni nositelji nisu utvrdili izravne učinke prijedloga zakona na područje ljudskih prava, bilo bi važno u narednom periodu educirati državne službenike o ljudskim pravima kao važnom i dinamičnom području te time ojačati njihove kapacitete za praćenje učinaka zakonodavnih inicijativa na ostvarivanje ljudskih prava.

 

PREPORUKE:

1. Vladi RH, da donese Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2020.-2026.;

2. Vladi RH, da donese novi Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava u kojega će, između ostalih, kao cilj uvrstiti i važnost izgradnje poticajnog okruženja za rad OCD-a koji se bave zaštitom i promicanjem ljudskih prava;

3. Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da uspostavi Povjerenstvo za ljudska prava;

4. Državnoj školi za javnu upravu i Uredu za zakonodavstvo, da edukacijama o ljudskim pravima ojača kapacitete državnih službenika za praćenje učinaka zakonodavnih inicijativa na ostvarivanje ljudskih prava.

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.

Suradnja s dionicima

Međunarodna suradnja