Simulirani parlament, projekt hrvatskoga ogranka Europske udruge studenata prava (ELSA), održan je u srijedu 17. travnja 2019. u Hrvatskom saboru. U ovogodišnjem Simuliranom parlamentu studenti pravnih fakulteta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te studenti Upravnog studija Veleučilišta u Vukovaru raspravljali su o Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prema kojem je pučkom pravobranitelju dodijeljen mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.
U uvodnom predstavljanju predsjednik ELSA-e Hrvatska Mateo Matijević istaknuo je da je ova tema odabrana kako bi se među studentima promovirala važnost borbe protiv korupcije, nezakonitosti i drugih nepravilnosti.
– Donošenjem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u veljači ove godine Hrvatska je prvi put dobila samostalni zakon kojim se uređuje zaštita takozvanih zviždača – rekao je Matijević.
Prijavitelji nepravilnosti predstavljaju važne aktere u borbi protiv korupcije, no kako je rekao, provedena istraživanja pokazuju da je hrvatska javnost nedovoljno upoznata sa sustavom prijave, te da kod ispitanika prevladava strah od moguće stigmatizacije i diskriminacije u slučaju prijave bilo kakvog oblika nepravilnosti.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, najprije je podijelila svoje osobno iskustvo pokretanja i sudjelovanja u radu Simuliranog parlamenta te naglasila vrijednost dodatnog angažmana tijekom studija upravo kroz ovakve projekte. Istaknula je kako je dobro da je nedavno donesen Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kojim se šalje važna društvena poruka te kojim se osigurava znatno bolja zaštita „zviždača“, no da je i prije početka njegove primjene moguće uočiti i neke nedostatke, primjerice to da nije dovoljan broj poslodavaca obvezan osigurati unutarnji kanal prijavljivanja nepravilnosti te to što pučkom pravobranitelju kao tijelu nadležnom za vanjsku prijavu nepravilnosti nisu osigurana potrebna sredstva za ovaj novi mandat.
– Kao pozitivno treba istaknuti da se Zakonom osnažuje pozicija prijavitelja nepravilnosti, , ali i šalje važna simbolička poruka važnosti prijave, što je važno u borbi protiv korupcije – kazala je Šimonović Einwalter.
U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, sudionicima se obratio saborski zastupnik Tomislav Sokol, koji je svojedobno i sam bio Simuliranog parlamenta. Sokol je pohvalio tradiciju organiziranja konstruktivnih rasprava i debata među studentima prava rekavši da kroz ovakve angažmane studenti mogu osvijestiti svoje interese te steći važne vještine. Govoreći o Zakonu, osvrnuo se na njegove prednosti, ali i na nedostatke i izazove koje je istaknula zamjenica Šimonović Einwalter, te je naveo da je pri donošenju Zakona bilo važno balansirati različite interese.
Studenti su u svojoj raspravi prepoznali manjkavosti na koje je upozoravala i pučka pravobraniteljica u procesu donošenja zakona, poput širenja kruga pravnih osoba koje bi same morale uvesti unutarnji mehanizam za zaštitu prijavitelja te adekvatno osiguranje sredstava za provedbu Zakona. Ipak, nije im promaknula važnost zaštite prijavitelja nepravilnosti u borbi protiv korupcije te su svojim argumentima dali naslutiti kako će buduće generacije pravnika ovo pitanje svakako držati važnim.
Europska udruga studenata prava jedna je od najvećih međunarodnih nepolitičkih i neprofitnih organizacija koja okuplja studente prava iz cijele Europe. Cilj njenog projekta Simulirani parlament je poticanje studenata na argumentiranu raspravu, aktivno učenje, te sudjelovanje u zakonodavnom procesu, poticanje tolerancije, osnaživanje retoričkih sposobnosti i podizanje političke svijesti kao i upoznavanje s radom Hrvatskoga sabora.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije