U povodu obilježavanja Svjetskog dana beskućnika 10. listopada, u Puli je u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pula i Udruge Institut Pula održan 13. Nacionalni susret o beskućnicima. U sklopu tog događanja, održana je i Edukativna konferencija o beskućništvu na kojoj su sudjelovale zamjenica pučke pravobraniteljice Lidija Lukina Kezić i savjetnice Nikica Franić i Klaudija Brkić.

Uz obraćenje predstavnika Grada Pule, društva Crvenog križa Pula i Hrvatske mreže za beskućnike, uvodno izlaganje održala je i zamjenica Lukina Kezić koja je istaknula da pučka pravobraniteljica već niz godina ukazuje na problem beskućništva u našoj zemlji te kroz Godišnja izvješća Hrvatskom saboru redovito daje i preporuke u tom području.

U Hrvatskoj, nažalost, definicija beskućnika u Zakonu o socijalnoj skrbi i dalje nije proširena prema ETHOS tipologiji, što je jedna od preporuka pučke pravobraniteljice već niz godina, te ona obuhvaća samo osobe u situaciji apsolutnog beskućništva. To znači da se beskućnicima smatraju osobe koje nemaju krov nad glavom i spavaju na otvorenom, odnosno drugim uvjetima neprimjerenim za ljudsko stanovanje, dok bi se proširivanjem definicije obuhvatilo i osobe bez kuće/stana te one koje imaju nesigurno ili neodgovarajuće stanovanje, a što se sve može opisati kao nedostatak doma. Upravo iz tog razloga i podaci o broju beskućnika u našoj zemlji variraju pa Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da oko 2.000 osoba živi u apsolutnom beskućništvu, odnosno bez ikakvog krova nad glavom, ali procjenjujući po ETHOS tipologiji, taj broj raste i do 10.000.

Jedna od preporuka pravobraniteljice je i omogućavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu i beskućnicima u prihvatilištima, a ne samo onima u prenoćištima, jednako kao i svih socijalnih prava i zdravstvenog osiguranja odmah po pokretanju postupka prijave prebivališta, kako bi lakše pronašli posao, radi prijevoza te integracije u društvo.

Problem predstavlja i ostvarivanje zdravstvene zaštite osoba bez prebivališta, jer se računi za bolničko liječenje dostavljaju prihvatilištima, a prethodno regulirano prebivalište, unatoč preporukama pravobraniteljice, i dalje ostaje uvjet za ostvarivanje zdravstvene zaštite, pa bi Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju trebalo propisati da beskućnici imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu neovisno o reguliranom prebivalištu.

U nastavku konferencije Varja Bastiančić iz Udruge Institut Pula govorila je o problemu beskućništva u Istarskoj županiji uz detaljan prikaz rada Udruge, a posebno je istaknula da redovito odlaze na teren kako bi se bavili i problemom „skrivenih“ beskućnika. Isto tako, predsjednica splitske Udruge MoST moderirala je panel raspravu „Imamo zakone, kakva nam je provedba?“ u kojoj je sudjelovala i savjetnica Franić ističući niz problema o kojima pučka pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima redovito piše.