Svim zviždačima, između ostalog, potrebno je osigurati i besplatnu primarnu i sekundarnu pravnu, ali i psihosocijalnu pomoć, što bi doprinijelo i njihovoj učinkovitijoj zaštiti.
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora raspravljalo je 1. ožujka 2022. na temu „Položaj prijavitelja nepravilnosti (zviždača) u Republici Hrvatskoj: ocjena stanja, izazovi i rješenja”. Uz predsjednika i članove Vijeća, na njoj su sudjelovale i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i zamjenica Dijana Kesonja, predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave te zviždačice Maja Đerek i Adrijana Cvrtila.
Tematska sjednica održana je ususret saborske rasprave o Konačnom prijedlogu novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koja se očekuje u narednim tjednima.
„U demokratskim društvima zviždači su posebno važni jer se prijavljivanjem nepravilnosti suzbija korupcija kao ozbiljna i složena društvena, politička i ekonomska pojava koja negativno utječe na vladavinu prava, demokratske procese u društvu i transparentnost rada institucija, kao i na povjerenje građana prema njima“, poručila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Trenutni postupak donošenja novog Zakona svakako je prilika da se donese što bolji zakonski okvir, na temelju dosadašnjeg iskustva prijavitelja nepravilnosti, kao i povjerljivih osoba te naše institucije kao tijela nadležnog za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti. Zbog toga je pravobraniteljica Šimonović Einwalter iznijela prijedloge, većinom već iznesene u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona, kao i tijekom daljnjeg parlamentarnog postupka na sjednicama više saborskih odbora.
Pritom je kao novinu, u odnosu na Konačni prijedlog novog Zakona, naglasila potrebu olakšavanja i pojednostavljivanja samog procesa unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, kao i istaknula značaj uvida institucije pučke pravobraniteljice u sudsku praksu vezanu za ove predmete, poput onog u predmetima suzbijanja diskriminacije, što je ključno i za izradu analiza funkcioniranja Zakona u praksi.
Dodatno je i ovim putem ponovila prijedloge da se svim zviždačima, bez obzira na imovinski cenzus, treba osigurati besplatna primarna i sekundarna pravna, kao i psihosocijalna pomoć.
„Prijavitelji nepravilnosti moraju biti zaštićeni od samog trenutka podnošenja prijave, što znači da trebaju uživati zaštitu i podršku sustava, kao i podršku javnosti. Samo tako će se jačati građanska hrabrost i kultura progovaranja protiv nepravilnosti te suzbiti percepcija da je bolje šutjeti i „ne talasati“, zaključila je pravobraniteljica Šimonović.
Na kraju tematske sjednice Nacionalno vijeće donijelo je i nekoliko zaključaka, i to vezano za uspostavu praćenja sudske prakse u slučajevima primjene ovo Zakona, omogućavanje besplatne primarne i sekundarne pravne pomoći svim prijaviteljima bez obzira na njihov imovinski status, kao i osmišljavanje modela sustavnog praćenja sudske prakse u ovom području i izvještavanje naše institucije o njoj.
Snimku sjednice možete pogledati ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije