Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se od 5. lipnja 1972. godine kada je na Konferenciji u Stockholmu usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) s ciljem ukazivanja na nužnost zaštite okoliša, sprječavanja daljnjeg onečišćenja zraka, rijeka, mora, tla te očuvanja biljnog i životinjskog svijeta, kao i ljudskog života i zdravlja. Ovogodišnja tema kojom se nastoji privući pozornost na ozbiljnost problema, je onečišćenje zraka.

Glavni uzrok onečišćenja okoliša je ljudsko djelovanje, dok su izvori onečišćenja razni, manje ili više s pogubnim posljedicama za sav živi svijet na Zemlji, pa tako i ljude. Dugo je godina najpoznatiji primjer onečišćenja zraka u Republici Hrvatskoj bio Slavonski Brod zbog prekograničnog utjecaja iz Rafinerije nafte Bosanski Brod, o čemu je pučka pravobraniteljica pisala u svojim izvješćima Hrvatskom saboru, kao i o velikom požaru koji je izbio u Splitu u ljeto 2017. godine, a koji je zahvatio i odlagalište otpada Karepovac, kada su mjerne postaje Karepovac, Split, Kaštela i Solin evidentirale višestruko povećane vrijednosti lebdećih čestica i sumporovodika o čemu građani nisu bili adekvatno informirani. Najnoviji problem onečišćenja zraka u našoj zemlji predstavlja i Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Marišćina. Građani koji žive u njegovoj blizini pritužuju se na neadekvatno praćenje kvalitete zraka, posebice na lebdeće čestice za koje su već zabilježene višestruko prekomjerne vrijednosti, zbog čega strahuju za zdravlje te traže zatvaranje CGO-a ili zamjenski smještaj.

Navedeni primjeri upućuju na nedovoljnu brigu o zaštiti okolišu i zdravlju građana te ukazuju na nužnost primjene svih načela zaštite okoliša. Posebice je važno slijediti red prvenstva gospodarenja otpadom te pravovremeno brinuti o zaštiti okoliša i zdravlju građana koji žive u blizini postojećih i budućih CGO-a, no i još uvijek aktualnih odlagališta otpada te ojačati postupke procjenjivanja utjecaja zahvata na sve sastavnice okoliša, uključujući i tlo te ljudsko zdravlje.

Prema podatcima Europske agencije za okoliš (EEA) iz Izvješća o kvaliteti zraka u Europi za 2018., klimatske promjene i onečišćenje zraka najveći su okolišni problemi i moraju se rješavati istovremeno, dok su posebno opasne lebdeće čestice jer onečišćuju zrak, pojačavaju klimatske promjene te utječu na ljudsko zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) od 1950. godine izvještava o kvaliteti zraka, a zadnjih godina posebno upozorava na povezanost onečišćenja zraka s preuranjenom smrti od srčanih i moždanih udara, plućnih bolesti i raka. Kratkoročna i dugoročna izloženost onečišćenju zraka kod djece i odraslih može dovesti do smanjenja funkcije pluća, respiratornih infekcija i astme te drugih zdravstvenih poteškoća, pri čemu su najopasnije lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon.

Više o problemima zaštite okoliša u Hrvatskoj možete pronaći u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018.