Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka, prilika je za naglasiti kako je pravo na vodu, odnosno dostupnost vode za piće i pripremu hrane, ali i obavljanje osobne higijene te sanitarnu uporabu i odvodnju jedan od temeljnih uvjeta omogućavanja i dostojanstvenog života svake osobe.

Pravo na vodu kao ljudsko pravo

Nažalost, prema podacima Ujedinjenih naroda, čak 2,2 milijarde ljudi širom svijeta živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi za zadovoljavanje osnovnih fizičkih potreba, iako je još 2010. ta organizacija pravo na sigurnu i čistu pitku vodu i sanitarnu uporabu priznala kao ljudsko pravo. Četiri milijarde ljudi, gotovo dvije trećine svjetskog stanovništva, svake se godine najmanje jedan mjesec suočava s nestašicom vode, a do 2025. godine gotovo polovica svjetske populacije mogla bi živjeti u područjima suočenim s nedostatkom vode.

Jedan od osnovnih ciljeva obilježavanja Svjetskog dana voda je i podrška postizanju ostvarenja cilja održivog razvoj UN-a br. 6 usmjerenog na osiguravanje zdravstveno ispravne vode i adekvatne odvodnje do 2030. godine.

Reforma vodnog sustava

U Hrvatskoj trenutno traje reforma vodnog sektora, prije svega, integracija javnih isporučitelja vodnih usluga u sklopu koje će preuzeti lokalne vodovode čime bi se trebao postići ravnomjeran razvoj vodnih usluga i javne vodnokomunalne infrastrukture u cijeloj državi. Navedeno nije moguće postići izoliranim razvojem i napretkom samo jednog područja na štetu ostalih nerazvijenih područja koja ne pripadaju niti jednom sadašnjem javnom isporučitelju, a koja su zbog geografskih i ostalih uvjeta izolirana, depopulirana i zapostavljena. Ujedno, time će se i građanima omogućiti bolja dostupnost zdravstveno ispravne vode bez obzira u kojem dijelu zemlje žive, što sada nije slučaj.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, 2023. godine 6% građana u Republici Hrvatskoj nije imalo mogućnost priključenja na sustav javne vodoopskrbe, odnosno oko 10% na potresima pogođenom području pa se te osobe vodom opskrbljuju putem lokalnih vodovoda i individualne vodoopskrbe, primjerice, putem bunara, zdenaca, cisterni i sl., što predstavlja rizik za zdravlje jer se voda isporučuje bez obrade i dezinfekcije.

Što se tiče poboljšanja opskrbe pitkom vodom na potresima pogođenom području Sisačko-moslavačke županije, prema podacima Crvenog križa tijekom prošle godine asanirano je 537 bunara, neki i po nekoliko puta zbog lošeg stanja podzemnih voda uzrokovanog potresom. Time je poboljšana kvaliteta vode dostupna građanima na tom području te i dalje postoji velik interes za asanacijom bunara i u obradi je trenutno 500-tinjak zahtjeva. Sanacija nakon potresa doprinijela je smanjenju gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu na području Sisačko-moslavačke županije, no na razini cijele Hrvatske ta razina je i dalje visoka i iznosi oko 50% pa je potrebno nastaviti s obnovom cjelokupnog sustava.

Nažalost, 42% stanovnika još uvijek nema mogućnost priključenja ni na sustav javne odvodnje i za prikupljanje otpadnih voda kućanstava koriste septičke i sabirne jame i sl., a kako je sustav javne odvodnje nužan za očuvanje zdravlja ljudi i zaštitu okoliša, to bi pitanje svakako trebalo biti jedan od prioriteta. To je posebno važno u turističkim područjima, kada tijekom turističke sezone dolazi do značajnog povećanja opterećenja cjelokupnog sustava.

Ustavom definirati pravo na vodu u RH

Kako bi se pristup vodi u najvećoj mogućoj mjeri osigurao svim osobama u Hrvatskoj, pučka pravobraniteljica već niz godina zagovara unošenje prava na vodu u Ustav RH, i to kao samostalnog prava. Ono je pri tome naravno neodvojivo od drugih prava koja jamče zdrav i dostojanstven život te je država obvezna omogućiti univerzalni pristup vodi i sanitarnim uslugama svima, bez diskriminacije.

Definiranje prava na vodu kao ustavnog prava  važno je kako bi se svima zajamčio pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitarne potrebe na ustavnoj razini, a ujedno bi se i osigurala dostupnost usluga vodoopskrbe. To je posebno važno i u kontekstu klimatskih izazova, suša, poplava i drugih nepogoda, ali i energetske krize i inflacije.

Više o ovoj temi pučka pravobraniteljica će do kraja ožujka izvijestiti Hrvatski sabor putem izvješća o stanju ljudskih prava za 2023. godinu. O ranijim preporukama više možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice, a o poteškoćama u zaštiti vode kao sastavnice okoliša u Posebnom izvješću pučke pravobraniteljice o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Hrvatskoj.