Jedna od šest starijih osoba u svijetu suočava se nekim oblikom nasilja, koje često ostaje neprijavljeno i nekažnjeno, upozoravaju Ujedinjeni narodi. Kako bi se to promijenilo, UN je 15. lipnja utemeljio kao Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih.

Naime, čak i kad su u neizdrživoj situaciji, stariji oklijevaju s prijavom nasilja zbog srama, straha od osvete ili osjećaja bespomoćnosti. S obzirom da o njegovoj učestalosti nedostaju sustavni podaci, Strategija socijalne skrbi za starije osobe 2017.-2020. predviđa istraživanje, a na osnovu dobivenih podataka izradit će se preporuke za prevenciju.

Pozitivne promjene koje su na snazi od ove godine mogle bi značiti i snažniju zaštitu starijih od nasilja, a potaknute su preporukama pravobraniteljice. Naime, u novom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, stariji su prepoznati kao posebno zaštićena skupina, jer su za nasilje nad njima, jednako kao i nad djecom i osobama s invaliditetom, predviđene strože kazne. Značajno je i što je zanemarivanje potreba starijih prepoznato kao oblik nasilja. Također, prema izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, osnažena je prevencija zlouporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Naime, njihovo sklapanje zabranjeno je pružateljima socijalnih usluga, osobama koje su kod njih zaposlene te članovima njihovih obitelji.

Na probleme s ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju pravobraniteljica je posljednjih godina redovito upozoravala Hrvatski sabor i nadležna tijela u godišnjim Izvješćima, s obzirom na informacije o nagovaranju starijih da ih sklapaju te situacije u kojima su to činile ishitreno i bez razumijevanja pravnih posljedica. O tome svjedoče i podatci Informativno pravnog centra Slavonski Brod, koji u sklopu projekata, informira starije osobe o njihovim pravima, a čak 75% svih pravnih savjeta pruža vezano za ove ugovore.

Nažalost, starije osobe uglavnom se obraćaju za pomoć nakon što su, po sklopljenom ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, ostale i bez imovine i bez skrbi, kada im je na raspolaganju jedino sudski postupak za raskid ugovora. S obzirom da okolnosti koje su ih motivirale na sklapanje ugovora postoje i dalje – nemaju dovoljno sredstava za život, lošeg su zdravlja, ne mogu samostalno brinuti o svojim potrebama – sporost pravosuđa za njih može biti kobna.

Zato je važno osigurati snažnije zaštitne mehanizme, primjerice osnovati registar davatelja uzdržavanja i ograničiti broj ugovora koji mogu sklopiti. U Izvješću za 2017., pravobraniteljica je preporučila i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, da omogući ostvarivanje prava iz socijalne skrbi starijim osobama koje su, radi neispunjenja obveze uzdržavatelja, pokrenule sudske postupke za raskid ugovora. Također je preporučila Ministarstvu pravosuđa da, između ostalog, u postupcima za raskid koji su u tijeku, osigura ažurnost u postupanju.