Svjetski dan slobode medija kojeg obilježavamo 3. svibnja prilika je za ukazati na značaj promicanja slobode medija te neovisnog i slobodnog novinarstva za svako demokratsko i pluralističko društvo, ali i na probleme s kojima se novinari susreću u svom radu.

Posljednjih godina mediji se suočavaju s tzv. SLAPP tužbama, odnosno strateškim tužbama protiv javne participacije usmjerenim na financijsko iscrpljivanje i autocenzuru novinara i nakladnika, a ako se radi o manjim, neovisnim medijima, čak i na njihovo gašenje zbog često ograničenih financijskih sredstava kojima raspolažu. Iako svaka tužba protiv novinara nije nužno SLAPP tužba, zlouporabu tih tužbi potrebno je suzbiti, prije svega, pravovremenim prepoznavanjem. Stoga ohrabruje da je jedna od mjera usvojenih u Nacionalnom planu razvoja kulture i medija za razdoblje 2023. – 2027. uspostava mehanizma za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi koji treba biti implementiran u najavljeni novi Zakon o medijima.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona uvedeno je novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidnih ili dokaznih radnji, za koje je predviđena zatvorska kazna. Tijekom javnog savjetovanja pučka pravobraniteljica ukazala je, između ostalog, na potrebu dorade i pojašnjenja odredbi vezano za isključivanje mogućnosti kažnjavanja novinara za ovo djelo. Naime, novinarska struka to je prepoznala kao ugrozu medijskih sloboda i prava na informiranje te napad na profesiju i javni interes. U konačnoj varijanti KZ-a ipak je navedeno da to kazneno djelo ne može ostvariti onaj tko obavlja novinarski posao.

No, iako se novinari neće kažnjavati, uz definiranje dodatnih izuzetaka u konačnoj verziji KZ-a, odnosno da nema kaznenog djela, ako je informacija objavljena radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežitom javnom interesu, ove odredbe mogu i djelovati odvraćajuće na prijavitelje nepravilnosti, tzv. zviždače koji se odluče nepravilnost javno razotkriti medijima, što je mogućnost propisana Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZZPN) te se javlja pitanje mogućeg različitog tumačenja standarda KZ-a i ZZPN-a u praksi.

Snažnijoj zaštiti novinara i medijskih sloboda trebao bi doprinijeti i Akt o slobodi medija (EMFA) kojim se uspostavljaju pravila o medijskim slobodama i zaštiti novinara na razini cjelokupne Europske unije, a kojeg je sredinom ožujka usvojio Europski parlament. On obvezuje države članice EU-a da štite neovisnost medija od političkog, privatnog i gospodarskog utjecanja. Propisuje i da je tijelima vlasti zabranjeno vršiti pritisak na novinare da otkriju svoje izvore, između ostalog, prijetnjama pritvorom, sankcijama, pretresom ureda ili instaliranja špijunskog softvera na njihove uređaje.

Novinari su, nažalost, ponekad i žrtve nasilja, a Hrvatsko novinarsko društvo je u sklopu projekta Safe Journalist evidentiralo 11 napada i prijetnji prema novinarima. Kako bi se osnažila njihova zaštita, Hrvatska se pridružila kampanji Vijeća Europe „Novinari su važni“ s ciljem poboljšanja sigurnosti novinara i zaštite slobode medija te podizanja svijesti društva o ulozi novinara u očuvanju demokratskog i pluralističkog društva. Isto tako, u rujnu prošle godine Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske potpisali su Sporazum o suradnji i dva prateća protokola, Protokol o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti i Protokol o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća koji bi trebali doprinijeti većoj sigurnosti u obavljanju novinarskog posla.

Više o ovoj temi možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023.