Život u udaljenim, izoliranim naseljima, u kojima uvjeti stanovanja podsjećaju na ranija stoljeća, stvarnost je za gotovo polovicu Roma u Hrvatskoj.

Točnije, čak 46% Roma živi u prostorno izoliranim i izdvojenim romskim naseljima. U njima su uvjeti stanovanja, dostupnost komunalnih i infrastrukturnih usluga i opremljenost kućanstava iznimno slabi, a sadržaji primjereni djeci i mladima u mnogima, nažalost, ne postoje.

Čak petina djece školuje se u segregiranim razredima, što izrazito nepovoljno utječe na njihovo daljnje obrazovanje, a kasnije i mogućnost zapošljavanja. Tek 31% mladih Roma u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu (36% dječaka i 26% djevojčica). Upravo je o segregiranim razredima u Hrvatskoj svoj stav izrazio i Europski sud za ljudska prava još 2010., u odluci Oršuš i dr. protiv RH. U njoj je rekao kako su raspoređivanjem u isključivo romske razredne odjele, učenici romskog podrijetla bili diskriminirani.

Podaci o zapošljavanju također su nepovoljni – iako je u općoj populaciji krajem prosinca 2021. evidentirano 21,3% manje nezaposlenih osoba nego godinu ranije, broj nezaposlenih Roma povećan je za 16,4%, i to ponajviše među Romima od 20 do 44 godine s nezavršenom osnovnom školom (68,7%).

 

6 od 10 građana EU kaže – uključivanje Roma donosi dobrobit čitavom društvu

Ovo su tek neki podaci koji pokazuju nejednakosti u kojoj odrastaju i žive pripadnici romske nacionalne manjine. Toga je svjesna i šira zajednica – tako čak šest od deset stanovnika EU vjeruje da je diskriminacija Roma široko rasprostranjena. Jednako toliko ih vjeruje i da bi društvo osjetilo znatnu dobrobit kad bi Romi bili uspješnije uključeni, stoji u Preporuci Vijeća EU o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma iz ožujka 2021. godine.

Izjednačavanje mogućnosti Roma jedan je od ciljeva rada naše institucije, prvenstveno u ulozi središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije. O problemima s kojima se suočavaju Romi u Hrvatskoj, uz preporuke za osjetne promjene, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter detaljno je izvijestila Hrvatski sabor u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021., i to na temelju pritužbi, ali i terenskog rada u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji i u Zagrebu.

 

Preporuke za jačanje ljudskih prava i jednakosti Roma

Pravobraniteljica je u Izvješću dala i preporuke:

  • Tijelima državne uprave, da unutar svojih nadležnosti planiraju dodatne aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju ciljeva iz Nacionalnog plana za uključivanje Roma te da ih uključe u naredni akcijski plan
  • Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da u suradnji s partnerima poboljša učinkovitost i iskoristivost sredstava namijenjenih unaprjeđenju životnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine
  • Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da izradi analizu problematike segregacije romskih učenika i temeljem nje izradi Akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim školama
  • Vladi, da osnuje lokalne multisektorske timove koji bi izravno i koordinirano djelovali u romskim zajednicama, s ciljem suzbijanja diskriminacije i učinkovitije integracije Roma

Ostale preporuke odnose se unapređenje zdravstvene zaštite Roma, s obzirom da između ostalog, gotovo 40 % Roma u dobi od 31 do 65 godina ima neku dugotrajnu bolest. Za ciljano i učinkovito djelovanje putem javnih politika potrebno je imati kvalitetne podatke, uključujući o etnicitetu ili nacionalnom podrijetlu. Zato je pravobraniteljica dala preporuku Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, da nastavi provoditi daljnja istraživanja o zdravlju Roma. Naime, prošle godine je HZJZ pripremio analizu „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj“, koja je iznimno važna s obzirom da samo kvalitetni podaci mogu vjerodostojno pokazati trenutačno stanje, ukazati na kritične točke i usmjeriti djelovanje kako bi došlo do poboljšanja.

 

Od kvalitetnih podataka preko strateškog planiranja do ostvarenih ciljeva

Pozitivno je  što je prošle godine Vlada usvojila novi strateški dokument za poboljšanje položaja Roma, odnosno Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Dugoročno strateško planiranje uključivanja Roma itekako je potrebno, s obzirom na nisku razinu uključenosti i sudjelovanja u ključnim područjima života, poput obrazovanja i zapošljavanja, kao i mnoge prepreke koje Rome zbog strukturne diskriminacije još uvijek priječe u ostvarivanju prava i pristupu javnim uslugama u brojnim područjima života.

No, ključno je i ostvarivati zadane ciljeve, kako bi došlo do toliko potrebnih promjena.

Više o stanju ljudskih prava odnosno jednakosti Roma u Hrvatskoj možete doznati ovdje, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021.