Suradnja i javno djelovanje u promicanju ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

U ovom poglavlju donosimo opći pregled suradnje s institucijama i implementacije preporuka pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2022. godinu, suradnje s posebnim pravobraniteljicama i OCD-ima te drugim dionicima (pri čemu se o brojnim oblicima suradnje iznosi detaljnije u pojedinim poglavljima), kao i pregled međunarodne suradnje te suradnje u okviru mreža srodnih institucija i pregled rada međunarodnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava u odnosu na RH.

Odnos i suradnja s Hrvatskim saborom

Tijekom 2023. godine, s obzirom na svoju ulogu, institucija pučke pravobraniteljice je nastavila suradnju s Hrvatskim saborom. Pučka pravobraniteljica, njeni zamjenici i savjetnici sudjelovali su u radu saborskih odbora, u raspravama o zakonskim prijedlozima koji su se nalazili u zakonodavnoj proceduri, osobito onima na koje smo prethodno davali mišljenja u javnom savjetovanju, kao i na tematskim sjednicama.

U pogledu odnosa sa Saborom, važno je istaknuti da je pučka pravobraniteljica Ustavom definirana kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. Članak 93. Ustava RH koji definira ulogu i ovlasti pučkog pravobranitelja nalazi se u glavi IV. Ustrojstvo državne vlasti u točki 1., kao jedini članak uz one koji se odnose na rad Hrvatskog Sabora, čime je određena ustavnopravna pozicija institucije. Za ostvarivanje svoje uloge opunomoćenice Hrvatskog sabora važna je stoga podrška od strane Hrvatskog sabora i suradnja s istim, a što se u prvom redu odnosu na raspravu o Izvješćima, ali i druga pitanja.

Povećanju stupnja provedbe preporuka iz Izvješća za 2022. godinu zasigurno bi pomoglo da je ono u godini u kojoj je  predano (a predano je 31.3.2023.) ujedno i raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, što je nažalost propušteno učiniti. Tako je u lipnju 2023. godine raspravljeno i prihvaćeno Izvješće za 2021. godinu. Izvješće za 2022. godinu je raspravio samo Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u listopadu 2023. godine te je pri tome donio zaključak kojim predlaže da se o Izvješću za 2022. godinu raspravi na sjednici Sabora do 15. prosinca 2023. godine, što nije učinjeno.

To je važno i jer Izvješće pučke pravobraniteljice nije izvješće o radu, kao što su u pravilu izvješća brojnih institucija koje ih podnose Hrvatskom saboru, već je riječ o izvješću Saboru o stanju zaštite prava i sloboda u RH od strane njegove opunomoćenice. Protekom vremena brojni prikupljeni podatci i analize sadržani u njemu gube na relevantnosti. Kako bi Izvješće ostvarilo svoj namjeravani učinak trebalo bi biti predstavljeno pred saborskim zastupnicima tako da imaju priliku o njemu raspravljati dok su iznesi podaci i analize aktualni.

Odnos s državnim tijelima i implementacija preporuka pučke pravobraniteljice

Tijekom godine nastavljena je suradnja sa Savjetom Vlade RH za ljudska prava, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima te JL(R)S-ima.

U 2023. godini s radom je nastavio Savjet za ljudska prava, međuresorno i savjetodavno tijelo Vlade RH za pitanja ljudskih prava, koji je na svojim sjednicama kroz godinu raspravljao o Nacionalnom planu promicanja i zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine, o suzbijanju zločina iz mržnje i govora mržnje u RH, utjecaju potresa na zaštitu ljudskih prava, kao i aktivnostima povodom Međunarodnog dana ljudskih prava. U svom radu Savjet za ljudska prava, u odnosu na ova područja, raspravljao je i o preporukama pučke pravobraniteljice iz Izvješća za 2022. godinu.

Suradnja s Vladom odnosno tijelima izvršne vlasti je važna jer se preporuke koje pučka pravobraniteljica daje kroz Izvješće koje podnosi Hrvatskom saboru odnose u pravilu na tijela državne uprave.

Pučka pravobraniteljica u Izvješću Hrvatskom saboru daje ocjenu provedbe preporuka. Kao i prijašnjih godina, provedba pojedinih preporuka ocjenjivala se kao: 1) tijela su postupila ili postupaju po danoj preporuci, 2) tijela nisu provela preporuku i 3) nemamo informacija o provedbi preporuke. Prema nama dostupnim podacima nadležna tijela su postupala ili postupaju po 44,12% preporuka, neznatno manje u usporedbi s Izvješćem za 2021. godinu, kada su to činili po 45% preporuka. Nadležna tijela ne provode 27,06% preporuka, a za 28,82 % nemamo informacije o njihovoj provedbi od tijela kojima su upućene. Detaljniji pregled o provedbi preporuka iz Izvješća za 2023. godinu, kao i do sada, donosimo u pojedinačnim poglavljima.

Cijeneći važnost bolje provedbe preporuka pučke pravobraniteljice EK je u Izvješću o vladavini prava, objavljenom u srpnju 2023., u okviru kojeg je RH dobila šest preporuka, RH dala i preporuku da dodatno poboljša provedbu preporuka pučke pravobraniteljice i sustavnije odgovara na zahtjeve pučke pravobraniteljice za informacijama.

Temeljem preporuke EK ULJPPNM se obvezao izraditi Izvješće o provedbi preporuka pučke pravobraniteljice, što je ujedno u skladu s Uredbom o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Stoga je ULJPPNM pripremio svoju metodologiju za prikupljanje podataka, o čemu se konzultirao s pučkom pravobraniteljicom. Iako  je prema prvim informacijama koje smo dobili od ULJPPNM-a, Ured prikupio podatke nadležnih tijela te je krajem siječnja 2024. godine trebao isto dostaviti i pučkoj pravobraniteljici. Krajem ožujka 2023. godine su nas obavijestili kako su u fazi detaljne analize prikupljenih podataka i izradi Izvješća, koje će naknadno objaviti na svojim mrežnim strancima. Pritom nam je dostavljena samo zbirna brojčana samo-procjena tijela, bez obrazloženja.

Prema samo-procjeni nadležnih tijela 24.7 % preporuka je provedeno, 36.5% preporuka je u provedbi, a 11.2 % preporuka je u planu provedbe. Za 7,6% preporuka nadležna tijela su navela da nisu provedene, da se ne provode ili nisu u planu provedbe, dok je 20% preporuka popraćeno s obrazloženjem kojem nije priključen odgovarajući status provedbe ili je odgovor na isto izostao.

Pri tome ističemo kako se iz ovako pripremljenog preliminarnog izvješća ne vide koja preporuka je provedena, koja je u provedbi ili u planu, a koja nije provedena. Istovremeno ne vide se ni obrazloženja nadležnih tijela, pa nije jasno što smatraju provedenom preporukom. Stoga bi bilo poželjno da Izvješće ULJPPNM-a o provedbi preporuka uključuje samo-procjenu provedbe pojedine preporuke uz kratko obrazloženje i da pučkoj pravobraniteljici bude dostupno dovoljno rano, za potrebe izrade idućeg Izvješća.

Vezano za provođenje ispitnih postupaka u predmetima otvorenim temeljem pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu, suradnju s tijelima tijekom 2023. godine možemo ocijeniti načelno dobrom, uz pojedine izuzetke koji su dostavljali djelomične odgovore ili ih nisu dostavljali na vrijeme pa im je bilo potrebno upućivati požurnice. U odnosu na neodgovaranje ili otežano odgovaranje treba izdvojiti MZ, kojem smo i u ovom Izvješću ponovno uputili preporuku da redovito odgovara na naše upite.

U vezi pripreme ovog Izvješća, tražena očitovanja nam nije dostavilo MZ i MRMSOSP u dijelu socijalne skrbi.

Istovremeno, i tijekom 2023. godine pristup svim podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima u informacijskom sustavu MUP-a, o čemu više pišemo u dijelu o tražiteljima međunarodne zaštite i iregularnim migrantima, nije bio ujednačen.

Tijekom godine predstavnici pučke pravobraniteljice nastavili su sudjelovati kao članovi u radu Radne skupine o zločinima iz mržnje te Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava. Također, predstavnici pučke pravobraniteljice sudjelovali su u radnoj skupini za izmjene Zakona o obveznim odnosnima, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o sustavu unutarnjih kontrola.

Tijekom 2023. godine, na poziv MINGOR-a u više smo navrata dali mišljenje na pojedine odredbe te konačni tekst EU Uredbe o UI, s ciljem prevencije potencijalno štetnih utjecaja UI sustava na ljudska prava i jednakost. Na njihov poziv, dali smo komentare i na  Nacrt Okvirne konvencije o UI, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava koju priprema VE, zalažući se za uspostavu učinkovitih mehanizama pravne zaštite koji će omogućiti jednostavno osporavanje odluka ili sprječavanje nastanka štete te adekvatne mehanizme nadzora i provedbe na nacionalnoj i na razini VE.

U 2023. godini intenzivno smo, na poziv nadležnog MRMSOSP-a, sudjelovali u komentiranju tzv. Paketa za ravnopravnost, a koji obuhvaća Direktivu Vijeća o standardima tijela za jednakost te Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te smo svojim stručnim znanjem utjecali na određene izmjene izvornog dokumenta, a s ciljem da se tijelima za jednakost osiguraju snažni mandati, neovisnost, dostatni financijski i stručni kapaciteti te učinkovita institucionalna struktura.

Sudjelovanje u javnim savjetovanjima

I tijekom 2023. godine sudjelovali smo u velikom broju javnih savjetovanja o zakonima, podzakonskim aktima i strateškim dokumentima. Činili smo to kako bismo i prije donošenja propisa i strateških dokumenata ukazali na moguće negativne posljedice na ljudska prava i jednakost, ali i moguća poboljšanja predloženih odredbi. Sudjelovanje pučke pravobraniteljice izradom mišljenja na zakone ostvaruje se stoga suradnja sa tijelima izvršne vlasti, kojima se u ranoj fazi zakonodavnog postupka ukazuje na potrebna poboljšanja predloženog, dok se upućivanjem mišljenja saborskim odborima u kasnijoj fazi zakonskog prijedloga te izlaganjem pred saborskim odborima, ostvaruje suradnja sa Hrvatskim saborom.

Suradnja s posebnim pravobraniteljicama

Tijekom 2023. godine nastavljena je suradnja s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom i to kroz rad na predmetima, uključujući prosljeđivanjem pritužbi u skladu s nadležnostima ovih institucija, međusobnim konzultacijama u pojedinim predmetima te sastancima i suradnjom oko zajedničkih tema.

U suradnji s posebnim pravobraniteljicama, pučka pravobraniteljica je početkom 2023. pripremila alternativno izvješće UN-ovom Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava, kojeg je predala u siječnju 2023. godine.

Suradnja s OCD-ima i drugim dionicima

Tijekom godine organizirali smo i suorganizirali više javnih događaja usmjerenih na zaštitu i promociju ljudskih prava i vladavine prava.

U prosincu 2023. godine povodom 75. godišnjice od donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda organizirali smo konferencija “Ljudska prava u Hrvatskoj”. Konferenciju su zajednički organizirali pučka pravobraniteljica, Ured potpredsjednice Vlade RH i Kuća ljudskih prava Zagreb.  U okviru konferencije raspravljalo se o utjecaju međunarodnih dokumenata na razvoj sustava zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj te o ulozi različitih dionika u sustavu zaštite ljudskih prava. U okviru drugog panela raspravljalo se o pravima starijih osoba i potrebi jačanja njihove zaštite. Konferencija je okupila predstavnike tijela državne uprave, pravobraniteljskih institucija, organizacije civilnoga društva i predstavnike diplomatskog zbora.

Provodili smo projekt Podrška nacionalnim institucijama za ljudska prava u praćenju ljudskih prava i vladavine prava, kojeg je provodila Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) u suradnji sa sedam europskih nacionalnih institucija za ljudska prava. U okviru projekta smo organizirali 3 rasprave u RH o vladavini prava i ljudskim pravima kako bi o Izvješću o vladavini prava i ključnim preporukama za RH raspravljali i na lokalnoj/regionalnoj razini.

Tako smo u prosinca 2023. godine, u suradnji s Koordinacijom za ljudska prava Koprivničko-križevačke županije organizirali raspravu vezanu za stanje ljudskih prava i vladavinu prava u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na javnu upravu i njezinu ulogu u zaštiti ljudskih prava i vladavini prava. U suradnji s Kućom ljudskih prava i osječkim Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava, također u prosincu 2023. godine, za predstavnike organizacija civilnog društva organizirali smo raspravu o vladavini prava i ulozi branitelja prava u Osijeku. U listopadu 2023. godine, u suradnji s Katedrom za ustavno pravo i Katedrom za teoriju prava i države Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci organizirali smo predavanje s fokusom na ključnu ulogu institucije pučke pravobraniteljice u zaštiti vladavine prava.

Nadalje, u sklopu istog projekta i u suradnji s Human Rights Film Festivalom organizirali smo edukaciju za predstavnike OCD-a o Povelji EU-a o temeljnim pravima te u suradnji s Kućom ljudskih prava raspravu o izazovima u zaštiti ljudskih prava. U studenom 2023. godine, u suradnji s Državnom školom za javnu upravu, organizirali smo edukaciju o primjeni Povelje Europske Unije o temeljnim pravima u kontekstu EU fondova za sudionike iz sustava upravljanja EU fondovima. Naime, Uredba o zajedničkim odredbama u svom članku 9. propisuje da države članice i EK tijekom provedbe fondova osiguravaju poštovanje temeljnih prava i usklađenost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, kao i da države članice i EK osiguravaju da se ravnopravnost žena i muškaraca, rodno osviještena politika i integracija rodne perspektive uzimaju u obzir i promiču tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programa te izvješćivanja o njima te da poduzimaju odgovarajuće korake za sprečavanje svake diskriminacije na temelju roda, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programa te izvješćivanja o njima. Nadalje, pristupačnost za osobe s invaliditetom osobito se uzima u obzir tijekom pripreme i provedbe programa. U osiguravanju ovog horizontalnog načela institucije za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije imaju važnu ulogu, pa su tako predstavnici institucije pučke pravobraniteljice uključeni u rad Upravljačkih odbora za praćenje Operativnih programa.

Zbog povećanog interesa i u 2023. godini provodili smo radionice za povjerljive osobe te smo u Zagrebu održali dvije radionice za povjerljive osobe iz privatnog i javnog sektora. Početkom godine sudjelovali smo u webinaru za zaposlenike Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, dok smo u suradnji s Pravosudnom akademijom u regionalnim uredima iste u Varaždinu, Rijeci i Splitu sudjelovali u edukacijama sudaca, državnih odvjetnika i državnoodvjetničkih savjetnika o primjeni ZZPN-a.

Tijekom godine organizirali smo niz edukacija iz  područja ljudskih prava i prava na jednakost za različite dionike, uključujući studente, pravosudnu policiju, probacijske službenike, poslodavce, državne službenike, posebno one koji rade na EU fondovima, sindikate, koorporativne pravnike.

Danski institut za ljudska prava je u studenome 2023. godine odobrio potporu pučkoj pravobraniteljici u svrhu praćenja aktivnosti na nacionalnoj razini vezanih za primjenu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937. Cilj potpore jest podizati svijest javnosti o važnosti navedene Direktive, koja je usmjerena na  poticanje održivog i odgovornog korporativnog ponašanja. Novom Direktivom želi se osnažiti zaštita ljudskih prava te čistog, zdravog i održivog okoliša u poslovanju tvrtki i njihovom korporativnom upravljanju.

Tijekom 2023. godine nastavili smo suradnju s brojnim organizacijama civilnog društva, uključujući i članicama Mreže antidiskriminacijskih kontakt točaka pučke pravobraniteljice, njihovim upućivanjem pritužbi građana našoj instituciji, redovnom razmjenom informacija te sudjelovanjem u različitim aktivnostima.  Nastavili smo, u statusu promatrača, radi direktnog uvida u probleme građana nakon potresa, razmjenjivati informacije s Koordinacijom humanitaraca SMŽ. Kontinuirano surađujemo i s brojnim drugim OCD-ima, primjerice OCD-ima pružateljima besplatne pravne pomoći te OCD-ima u područjima zaštite prava osoba starije životne dobi, mladih, beskućnika, migranata, branitelja, podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela, prava pripadnika nacionalnih manjina, zaštite okoliša i brojnim drugima. Kao i prijašnjih godina, za potrebe ovog Izvješća brojni OCD-i koji rade na zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije dostavili su nam svoje informacije i zapažanja.

U 2023. godini, pučkoj pravobraniteljici, kao partnerskoj instituciji na projektima u okviru programa EU Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), odobrena su sredstva za dva projekta SURE: Strategies for Using Rights and Achieving Equality, kojem je cilj podizanje razine svijesti i kapaciteta za primjenu Povelje o temeljnim pravima i EU pravnih mehanizama te razvoj praktičnih vještina za primjenu prava EU-a i strateške litigacije za ubrzanje društvenih promjena, unaprjeđenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava i projekt F.R.E.D.: Fostering Racial Equality and Diversity, kojem je cilj smanjenje rasizma, diskriminacije i drugih oblika netrpeljivosti temeljene na rasi, etničkom podrijetlu, boji kože ili religiji te intersekcijske diskriminacije i poboljšanje zaštite grupa koje su izložene rasizmu i diskriminaciji.

Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice

Savjet za ljudska prava pučke pravobraniteljice sastao se dva puta, u siječnju i lipnju 2023. godine. Kako je sastanak u siječnju bio prvi sastanak u novom mandatu Savjeta, članovi su upoznati s radom pučke pravobraniteljice i mogućnostima zajedničke suradnje kako u okviru Savjeta, tako i bilateralno. Na sjednici u lipnju predstavili smo Izvješće za 2022. godinu i ključne preporuke. Tijekom 2022. godine nastavili smo s provedbom zajedničkih aktivnosti s članovima Savjeta, pa smo tako primjerice održali zajedničku konferenciju te edukaciju za OCD-e u suradnji s Kućom ljudskih prava, u suradnji s Matijom Milošem s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci organizirali smo predavanje za studente o ulozi pučke pravobraniteljice u zaštiti vladavine prava te smo sudjelovali na konferenciji povodom Svjetskog dana medija koji je organizirao HND-a.

Međunarodna suradnja i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

RH i međunarodni mehanizmi zaštite ljudskih prava

Kako je Vlada RH, nakon godina kašnjenja, krajem 2021. godine usvojila Drugo periodično izvješće RH prema Međunarodnome paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, u ožujku 2023. godine UN-ov Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava održao je radni sastanak kao pripremu za sesiju na kojem su raspravljali o Hrvatskoj. Pučka pravobraniteljice je, sukladno ulozi institucije kao nacionalne institucije za ljudska prava, a u suradnji s pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, podnijela alternativno izvješće o izazovima u provedbi Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima.

UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) u kolovozu je u Ženevi razmatrao objedinjeno 9.-14. periodičko izvješće Republike Hrvatske o provedbi Konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Pučka pravobraniteljica je pripremila i poslala alternativno izvješće Odboru u srpnju 2023. godine te je institucija sudjelovala na usmenoj raspravi u Ženevi posebno ukazujući na problem segregacije romske djece u osnovnoškolskom obrazovanju.

Tijekom 2023. godine MVEP je pokrenulo proces izrade dobrovoljnog Među-izvješća o provedbi preporuka upućenih RH u okviru Univerzalnog periodičkog pregleda stanja ljudskih prava, što je primjer dobre prakse. Tom prilikom upoznali su i OCD-e o poduzetim aktivnostima u provedbi preporuka.

Na Političkom forumu visoke razine o održivom razvoju (HLPF) u kolovozu 2023. godine RH je predstavila drugi Dobrovoljni nacionalni pregled RH o provedbi ciljeva održivog razvoja. Fokus Političkog foruma bio je oporavak nakon epidemije COVID-19. Nažalost,  RH nije prepoznala ulogu neovisne institucije za ljudska prava i tijela za jednakost u provedbi ciljeva održivog razvoja, posebno u svjetlu činjenice da je je institucija pučkog pravobranitelja izradila Posebni izvještaj o utjecaju COVID-a na zaštitu ljudskih prava i jednakosti u RH.

RH je u lipnju 2023. godine podnijela 6. izvješće o provedbi Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina te se u listopadu 2023. godine pučka pravobraniteljica sastala s članovima Odbora stručnjaka VE o Povelji o regionalnim i manjinskim jezicima u sklopu njihova evaluacijskoga posjeta RH.

Pododbor UN-a za sprječavanje mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanje (SPT) je 2023. godine prvi put posjetio RH i obišla  zatvore, kaznionice, policijske postaje i migracijske centre te domove socijalne skrbi, s ciljem uvida u  postupanja s osobama lišenim slobode i uspostavljene mjere zaštite od mučenja i zlostavljanja. Tijekom posjeta  delegacija SPT-a je zajedno sa predstavnicima NPM-a posjetila zatvor i graničnu policijsku postaju te razmijenila iskustva vezano za metodologiju preventivnih obilazaka i značaj implementacije preporuka koji se odnose na postupanje prema osobama lišenim slobode.

U kolovozu 2023. godine Vlada RH usvojila je 16. izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske socijalne povelje u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2021. godine.

Odboru ministara VE pučka pravobraniteljica je u srpnju podnijela podnesak u predmetu M.H. i drugi protiv Hrvatske (zahtjev br. 15670/18) sukladno Pravilu 9. stavku 2. Pravila Odbora Ministara VE o izvršavanju presuda ESLJP-a, koje nacionalnim institucijama za ljudska prava omogućava uključivanje u proces nadzora nad izvršenjem presuda davanjem svoje ocjene provedbe te podnošenjem prijedloga za njeno unapređenje, kao i pružanjem Odboru širega uvida u nacionalne prilike, a temeljem svoje uloge u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U ožujku 2023. godine u posjetu RH boravili su predstavnici Ekonomskoga i socijalnog odbora EU

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nastavila je mandat članice Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) VE te je izabrana za članicu Biroa. Ispred ECRI-a je sudjelovala u radu Odbora za umjetnu inteligenciju VE (CAI) na pripremi Okvirne konvencije o UI, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, o kojoj su pregovori dovršeni početkom 2024. te je odabrana za predstavljanje ECRI-a i u Stručnom Odboru o umjetnoj inteligenciji, jednakosti i diskriminaciji VE, koji će po usvajanju konvencije nastaviti rad specifično na ovu temu.

Kontinuirano ukazujemo na potrebu ratifikacije do sada neratificiranih međunarodnih ugovora, čime bi se u pravni sustav RH unijeli najviši standardi zaštite ljudskih prava i nediskriminacije, ponajprije Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europske socijalne povelje (Revidirane). U tom kontekstu MVEP nas je izvijestilo kako je nacrtom Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, koji još nije usvojen, predviđena izrada analize o ispunjavanju preduvjeta za ratifikaciju ova dva instrumenta, što pozdravljamo.

Sudjelovanje na međunarodnim forumima i u okviru mreža

I tijekom 2023. godine nastavljena je suradnja s tijelima UN-a, EU i VE, OESS-a te nama srodnim institucijama u okviru mreža ovih institucija: Globalnim savezom nezavisnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Europskom mrežom nezavisnih institucija za ljudska prava (ENNHRI), Europskom mrežom tijela za jednakost (EQUINET), Međunarodnim institutom ombudsmana (IOI), Europskom mrežom ombudsmana, Mrežom mediteranskih ombudsmana (AOM), Mrežom NPM-ova jugoistočne Europe (Mreža NPM JEE) te Mrežom europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA).

Zamjenica pravobraniteljice Tatjana Vlašić izabrana je za europsku članicu GANNHRI-jeva Pododbora za akreditaciju (SCA), a nastavili smo sudjelovati i u radu GANHRI-eve grupe za klimatske promjene i ljudska prava te smo se redovito uključivali u izradu publikacija navedenih mreža. Predstavnica institucije sudjelovala je u radu ovogodišnje NHRI akademije u organizaciji ENNHRI-ja i OSCE-ODIHR-a na temu vladavine prava. Predstavnici institucije nastavili su sudjelovati u radnim skupinama ENNHRI-ja o pravnim pitanjima, ekonomskim i socijalnim pravima, komunikaciji, poslovanju i ljudskim pravima, azilu i migracijama te u grupi posvećenoj klimatskim promjenama, kojom smo dijelom godine i predsjedavali.

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter u listopadu 2013. završila je predsjedanje EQUINET-om, no nastavila je voditi Projekt o standardima za tijela za jednakost EQUINET-a, koji okuplja tijela za jednakost diljem Europe u zagovaranju i definiranju standarda neovisnosti i učinkovitosti ovih institucija, kruna čega će biti u 2024. predviđeno usvajanje dvije EU direktive o standardima za tijela za jednakost, kao prvim pravno obvezujućim standardima za ova tijela za sve države članice EU. Djelatnici institucije sudjelovali su u aktivnostima radnih skupina EQUINET-a za antidiskriminacijsko pravo, komunikaciju, javne politike te istraživanje i prikupljanje podataka.

U 2023. nastavili smo suradnju kao član Mreže europskih tijela za zaštitu zviždača (NEIWA), kroz koju platformu razmjenjujemo iskustva i dobre prakse u zaštiti prijavitelja nepravilnosti. U ožujku 2023. prisustvovali smo Općoj skupštini NEIWA-e u Rimu te smo redovito tijekom godine sudjelovali u online sastancima NEIWA-e, na kojima se raspravljalo o aktualnim pitanjima i pomacima u zaštiti prijavitelja. Također smo aktivni u radu radne grupe prijavljivanje nepravilnosti, kroz koju prikupljamo korisne informacije i dijelimo naša iskustva u transponiranju Direktive (EU) 2019/1937.

Tijekom 2023.  godine smo sudjelovali na sastancima NPM Mreže JEE te smo kroz bilateralnu suradnju organizirali studijski boravak predstavnicima Latvijskog NPM-a, a Kirgiskom NPM-u (online) prezentirali svoj rad i metodologiju preventivnih obilazaka mjesta lišavanja slobode. Sudjelovali smo u pripremi  NPM globalnog izvješća za žene u zatvorima  Asocijacije za prevenciju mučenja (APT).

Tijekom 2023. godine u suradnji s Agencijom EU za temeljna prava (FRA) i ENNHRI-jem te nacionalnim institucijama za ljudska prava Bugarske, Cipra, Latvije, Poljske, Slovačke i Slovenije provodili smo regionalni projekt „Podrška nacionalnim institucijama za ljudska prava u praćenju ljudskih prava i vladavine prava“. Cilj projekta bio je jačanje uloge nezavisnih institucija za ljudska prava u primjeni Povelje EU o temeljnim pravima na nacionalnoj razini, u sklopu kojeg smo održali niz aktivnosti (radionica, edukacija, rasprava) za dionike u RH koji primjenjuju Povelju u nacionalnome kontekstu (OCD-i, javni i državni službenici i drugi).

Godinu je obilježilo i sudjelovanje na nizu konferencija i seminara o temama iz područja rada, od kojih neke posebno izdvajamo.

U radu konferencije u organizaciji Ministarstva pravosuđa Češke Republike posvećene zaštiti prijavitelja nepravilnosti podijelili smo nacionalna iskustava u zaštiti zviždača u okviru mandata vanjskog tijela za prijavu nepravilnosti.

Na poziv povjerenice VE za ljudska prava Dunje Mijatović uključili smo se i u razmjenu gledišta o utjecaju algoritamskih sustava i umjetne inteligencije na ljudska prava koja je održana u ožujku u Amsterdamu.

U sklopu švedskog predsjedanja Vijećem EU sudjelovali smo na konferenciji visoke razine o institucionalnoj zaštiti temeljnih prava u kriznim razdobljima s ciljem iznalaženja pouka iz dosadašnjih i trenutnih kriza pri čemu je naše posebno izvješće o utjecaju COVID-a 19 na zaštitu ljudskih prava i jednakost prepoznato kao primjer dobre prakse. Sudjelovali smo i na događanju posvećenome učinkovitome prikupljanju i korištenju podataka nužnih za suzbijanje diskriminacije (podataka o jednakosti).

U rujnu 2023. godine pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je s nizom međunarodnih dionika u obilježavanju tridesete godišnjice UN-ove Konferencije o ljudskim pravima, koja je usvajanjem Bečke deklaracije i Akcijskog plana bila važan korak u razvoju sustava zaštite ljudskih prava.

Svoja iskustva vezano uz pravo na dobru upravu i etičke standarde pučka pravobraniteljica predstavila je na konferencije Europske mreže ombudsmana (ENO), u organizaciji EU Ombudsmanke. Nastavili smo i suradnju s Regionalnom mrežom tijela za jednakost JI Europe, izlažući o izazovima u zaštiti prava osoba starije životne dobi na godišnjem sastanku.

Nastavili smo i bilateralnu suradnju sa srodnim institucijama pa je tako pučka pravobraniteljica kao tada predsjedavajuća EQUINET-a predvodila delegaciju Equinet-a u posjetu Ukrajini s ciljem pružanja potpore ukrajinskim kolegama u daljnjem razvoju institucije te promicanju jednakosti i suzbijanju diskriminacije u ratnim uvjetima.

Pučka pravobraniteljica sastala se i s ravnateljem Agencije EU za temeljna prava Michaelom O’Flahertijem u sklopu njegova posjeta RH.

Tijekom godine instituciju su posjetili predstavnici Komisije za prevenciju i zaštitu od diskriminacije Sjeverne Makedonije, tadžikistanskog povjerenika za ljudska prava te predstavnici Ombudsmana Turske, s kojima smo podijelili svoja znanja, iskustva i dobre prakse prikupljene kroz nekoliko desetljeća rada, a tijekom godine pravobraniteljica i zamjenica održale su i radni sastanak s troje ombudsmana Bosne i Hercegovine.

Odnosi s javnošću

Važan dio djelovanja pučke pravobraniteljice je komunikacija s građanima, zastupnicima Hrvatskog sabora, različitim institucijama i medijima, što je ključno za učinkovitu promociju i zaštitu ljudskih prava i jednakosti, a središnje mjesto za to je internetska stranica institucije www.ombudsman.hr.

Tijekom godine pučka pravobraniteljica je odgovarala na brojne upite medija u vezi različitih tema iz svih područja mandata i nadležnosti te ih je u 2023. godini bilo ukupno 197, što je povećanje od više od 50% nego 2022. godine, pri čemu su na dio upita odgovarali i zamjenici pravobraniteljice.

Time je značajno povećana vidljivost institucije, a što je važno jer građani moraju za instituciju znati kako bi se mogli obratiti pritužbama. Pučka pravobraniteljica je javno ukazivala na probleme s kojima se građani svakodnevno suočavaju i zbog kojih joj se obraćaju, ali i mogućim rješenjima.

Tijekom godine organizirali smo i niz edukacija, predavanja, radionica, javnih rasprava, a konferencijom „Ljudska prava u Hrvatskoj“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici obilježili smo 75 godina od donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a.

U sklopu regionalnog projekta kojeg Ured pučke pravobraniteljice provodi u suradnji s Agencijom EU-a za temeljna prava (FRA), financiranom iz EEA and Norway Grants Fund for Regional Cooperation organizirali smo devet javnih događanja o Povelji EU-a o temeljnim pravima i vladavini prava diljem RH.

S javnošću smo komunicirali i putem društvenih mreža, slali redovite i tematske newslettere, a izvješća pučke pravobraniteljice sada su već tradicionalno dostupna i u digitalnom obliku kako bi analize stanja ljudskih prava i jednakosti s preporukama pučke pravobraniteljice bile još dostupnije i jednostavnije za korištenje.