Opremljenost vatrogasaca i njihov status, prevencija požara, edukacija stanovnika i njihovo informiranje te zakonodavni okvir koji regulira sustave vatrogastva i civilne zaštite bili su dio tema okruglog stola „Ljudska prava, vatrogastvo i civilna zaštita: Što smo naučili u požarnoj sezoni?“, koji je pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala u Hrvatskom saboru.
„Rizične situacije poput požara, poplava i potresa ugrožavaju ljudska prava – na život, zdravlje, očuvanje prirode i okoliša, imovinska prava, pravo na pristup informacijama. Zato su nam potrebne kvalitetne javne politike, pa se nadam da će njihovoj pripremi doprinijeti i ova rasprava“, istaknula je pravobraniteljica Vidović.
„Bila je ovo iznimno složena i teška godina. To najbolje ilustriraju podaci koji govore kako su protupožarne snage MORH-a u 2016. imale 937 sati leta, dok ih je u 2017. bilo čak 2633“, naveo je državni tajnik u Ministarstvu obrane Tomislav Ivić.
Željko Sutlar, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika Državne uprave za zaštitu i spašavanje, najavio je izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite, ali i istaknuo nejasnoće oko kategoriziranja elementarnih nepogoda i velikih nesreća ili katastrofa. U našem društvu vlada loša požarna kultura – područja su zapuštena, imovinsko-pravni odnosi su nesređeni, a u takvim uvjetima svaki požar može postati velik, smatra predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader.
„Vatrogasni zapovjednik ne smije donositi odluke u strahu od troškova koje one mogu izazvati ili sankcija u slučaju greške“, upozorio je Goran Franković, predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, koji smatra kako je nužno institucionalizirati sustav vatrogastva, odnosno osnovati jedinstveno krovno državno tijelo, te maksimalno zaštiti one koji taj sustav i čine. Pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja, jedne od tri temeljne snage sustava civilne zaštite, rekao je kako je nužno da sustav bude preventivan, a ne reaktivan.
U ime građana Splita, Đordana Barbarić i Blanka Čop navele su kako je nedostatak informacija tijekom požara u tom gradu u srpnju, doveo do osjećaja ugroženosti i kolektivnog straha. Zato su apelirale na sve nadležne institucije da u svoje planove uključe i krizno komuniciranje, kako bi građani bili pravovremeno i potpuno informirani.
Pravobraniteljica Vidović dodala je kako bi takav pristup zasigurno ojačao i povjerenje građana u institucije. Zaključno je najavila da će nastaviti pratiti istaknute probleme i preporukama utjecati na unaprjeđenje sustava vatrogastva i civilne zaštite, posebice kroz izmjene propisa i izvješća Hrvatskom saboru.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije