Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter sudjelovala je 10.7.2024. godine na sjednici Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora. Tema su bili projekt Hrvatskog pravnog centra „Unapređenje odgovora na govor mržnje kroz pravno istraživanje, zagovaranje i trening“ i Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva.

Na sjednici su, između ostalih, sudjelovali i Ivana Eterović iz Hrvatskog pravnog centra, stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu Maja Munivrana i Aleksandar Maršavelski, i Štefica Stažnik, zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Pučka pravobraniteljica pozdravila je provođenje projekta o govoru mržnje, ističući kako pravne i stručne analize pomažu u borbi protiv ovog problema. S obzirom na prezentirane rezultate analize sudske prakse kao i iznesene preporuke, pravobraniteljica je rekla kako je riječ o dobrodošlom materijalu koji će biti koristan instituciji u radu, uključujući i u sklopu radne skupine za izradu nacrta Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Podsjetila je kako, osim načina na koji je ova materija u Hrvatskoj trenutno zakonski regulirana, iako još uvijek nema jedne ujednačene međunarodno pravne definicije govora mržnje, postoje za Hrvatsku itekako važne definicije u području prava EU te recentne definicije usvojene u okrilju Vijeća Europe te kako se praksa Europskog suda za ljudska prava u ovom području konstantno razvija.

Iznijela je i najnovije podatke o izražavanju u javnom prostoru iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, prema kojima je nastavljen trend česte neprimjerene te u nekim slučajevima i nezakonite, komunikacije u virtualnom i fizičkom prostoru, pri čemu posebni problem u pogledu brojnosti ovakvog govora predstavljaju društvene mreže. Govoreći o govoru mržnje u širem, ne kaznenopravnom smislu, navela je kako je problematična i komunikacija javnih osoba čije izjave mogu imati štetne posljedice, jer se šire brže nego govor osoba koje nisu pojačano vidljive u javnosti, što može dovesti do diskriminacije i drugih negativnih posljedica.

Pučka pravobraniteljica iznijela je i podatke iz analize sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju, koji su također dio Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu. Istaknula je da kazneno treba procesuirati isključivo najteže oblike govora mržnje, pri čemu je s obzirom na brojnost različitih komentara posebni izazov monitoriranje društvenih mreža, no zahtjevno može biti i prepoznavanje ovog djela odnosno konzistentno uspostavljanje granice između primjera govora mržnje koji predstavljaju prekršaj, a koji pak kazneno djelo. Također je istaknula da je trenutno najviše nejasnoća prisutno vezano za prekršajne oblike te je potrebno bolje normiranje i ujednačeno procesuiranje i sankcioniranje.

Govoreći o potrebnim poboljšanjima koje zagovara, pučka pravobraniteljica je naglasila kako je uz bolje normiranje, osobito izmjenu čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, potrebno podizanje svijesti o tome što je zakonom zabranjeno u javnom prostoru, što je ujedno i jedna od preporuka iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu.