Opasnost ekstremističkih ideologija može se sažeti u jednoj riječi, holokaust, tijekom kojeg su život izgubili milijuni ljudi – Židovi, Romi, Srbi, politički neistomišljenici, osobe s invaliditetom i mnogi drugi. Njegov najpoznatiji simbol je nacistički logor Auschwitz, u kojem je ubijeno više od milijun osoba. Stoga se dan kada su posljednji logoraši pušteni iz Auschwitza na slobodu, 27. siječnja 1945., obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Njegovo obilježavanje pokrenuli su Ujedinjeni narodi, a ove su ga godine posvetili edukaciji. Ona je, naglasili su, siguran put prema boljoj budućnosti odnosno poštivanju ljudskih prava, širenju tolerancije i obrani ljudskosti.
„Uvijek moramo braniti ranjive, a pred lice pravde dovoditi sve zbog kojih ljudska bića pate. Nakon strahota u 20. stoljeću, u ovome ne smije biti prostora za netoleranciju“, naglasio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.
Sve što se događalo tijekom holokausta, upozorio je Guterres, u potpunoj je suprotnosti s univerzalnim vrijednostima Povelje UN-a i Opće deklaracije ljudskih prava UN-a. Stoga je nužno izgraditi budućnost u kojoj nikome neće biti ugrožena jednakost i dostojanstvo.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije