Regionalna konferencija tijela za jednakost jugoistočne Europe – Utjecaj COVID-a 19 na diskriminaciju

Pandemija je uzrokovala velike izazove u našim životima, pogotovo u području jednakosti, a ranjivi članovi društva, nažalost, u mnogim su zemljama postali još ranjiviji. S druge strane, pokazala je i ključnu ulogu tijela za jednakost u suzbijanju nejednakosti i spremnosti za izgradnju pravednijih društava u razdoblju nakon nje.

U organizaciji slovenskog zagovornika jednakosti Mihe Lobnika i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, od 20. do 22. listopada 2021. u Ljubljani se održala 5. regionalna konferencija tijela za jednakost jugoistočne Europe. Konferencija je bila posvećena utjecaju bolesti COVID-19, odgovoru tijela za jednakost na ovu krizu i njihovoj međusobnoj suradnji.

Uz predstavnike ovih institucija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, kao i Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) i drugih stručnjaka, na njoj su sudjelovale i pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Equineta Tena Šimonović Einwalter i zamjenica pravobraniteljice Dijana Kesonja.

„Tijela za jednakost s područja jugoistočne Europe, 2016. okupila su se s namjerom međusobne razmjene znanja, najboljih praksi i iskustava, kako bi zajednički ostvarili najviše institucionalne standarde i najvišu razinu zaštite prava na jednakost naših građana“, poručila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter tijekom svečanog otvorenja konferencije na primanju u Predsjedničkoj palači. Dodala je i da je protekla godina bila izazovna za sve, nametnuvši pritom mnoge izazove građanima u svim područjima života, kao i da je povećala jaz između društvenih skupina, ugrozivši pogotovo one najranjivije.

Nakon početka pandemije ključno je bilo pratiti njezin stvarni utjecaj na prava i jednakost građana. To je bilo moguće i kroz Equinet-ovu bazu podataka i podatke tijela za jednakost iz 28 zemalja o njihovim aktivnostima vezanima uz ovu krizu, kao i odgovore nacionalnih tijela za jednakost. Temeljem tih podataka pripremljen je i informativni pregled pritužbi građana s konkretnim primjerima stavljanja u nejednak položaj građana iz više zemalja, kao i pregled dosadašnjih aktivnosti i izazova s kojima se tijela za jednakost suočavaju u svom svakodnevnom radu od početka pandemije. Upravo jačanje ravnopravnosti i solidarnosti društva jača i njegovu otpornost na buduće krize, stoga jednakost i nediskriminacija trebaju biti temelji politike ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa što je Equinet poručio i u Preporuci za poštenu i ravnopravnu Europu – obnova naših društava nakon COVID-19, istaknula je pravobraniteljica Šimonović Einwalter drugog dana konferencije.

Govoreći iz pozicije pučke pravobraniteljice, kao višemandatne institucije, na panelu posvećenom izazovima uzrokovanim pandemijom u području ostvarivanja jednakosti, istaknula je da se zaštiti građana i njihovih prava u našoj zemlji pristupilo upravo s pozicije tijela za jednakost jer je bilo očito da su najugroženije upravo ranjive skupine koje su nerijetko bile i diskriminirane temeljem jedne ili više diskriminacijskih osnova. Poseban fokus pri tom je bio na etnicitetu, dobi, socijalnom podrijetlu, zdravstvenom i imovnom stanju, kao i na područjima rada i zapošljavanja, pristupu robama i uslugama, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti.

Osvrnuvši se na početke pandemije u Hrvatskoj istaknula je da su osnovne poruke bile usmjerene na solidarnost građana i brigu za druge, ali i da je ona, kao i u mnogim drugim zemljama, dodano naglasila, primjerice, nepovjerenje građana u institucije. Isto tako, ključna društvena rasprava bila je vezana uz pitanje o donositeljima odluka u vrijeme pandemije – je li to moguće uobičajenim procedurama u skladu s demokratskim procesima ili je potrebno proglasiti izvanredno stanje, kao i o načinima javne komunikacije i prikupljanju podataka, pogotovo vezanim za specifične i ugrožene skupine, što je ključno i za uspješnost provođenja mjera suzbijanja širenja bolesti.

„Pandemija nas je sve naučila da bolji i učinkovitiji odgovor države i njezinih raznih sustava omogućava i uspješnije nošenje s posljedicama ne samo ove, već i nekih budućih kriza koje će, nažalost, doći. Pritom je ključno nekoliko stvari – prepoznati važnost različitih stručnjaka i uključiti ih u proces donošenja odluka, ne samo liječnike epidemiologe ili druge znanstvenike, već i socijalne radnike, zaštitnike ljudskih prava, ali i komunikacijske stručnjake. Time, kao i transparentnim odlučivanjem, moguće je u javnosti izgraditi povjerenje za uspješno provođenje potrebnih mjera. U tom procesu svakako je važno posebnu pažnju obratiti na najranjivije skupine, ali i moguću intersekcionalnost“, poručila je pravobraniteljica.

Na panelu posvećenom specifičnim područjima u kojima je pandemija snažno utjecala na jednakost govorila je i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, osvrnuvši se na njezin utjecaj u području rada i zapošljavanja, koje je i inače među najzastupljenijima što se tiče pritužbi građana pučkoj pravobraniteljici. „Građani su nam se tijekom ove krize javljali zbog povrede različitih prava. Primjerice, u početku zbog diskriminacije temeljem imovnog stanja prilikom rada od kuće kada im poslodavci nisu osigurali potrebna sredstava za rad poput računala, internetskih ili telefonskih linija, ili kada zbog ukidanja javnog prijevoza nisu mogli dolaziti na posao zbog čega im se prijetilo otkazima. Isto tako, nekim osobama kojima su liječnici zbog zdravstvenog stanja preporučili rad od kuće, to je omogućeno tek nakon našeg postupanja, a zaprimali smo i pritužbe zbog načina korištenja potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom. Trenutno su aktualne i pritužbe zbog nedavnog uvođenja obveznih covid potvrda za sve zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a ovo pitanje razmatra i Ustavni sud jer se, s jedne strane, radi o pitanju zaštite ranjivih skupina poput bolesnih i/ili starijih, a s druge strane o ograničavanju određenih prava drugih skupina.“

U svakom slučaju, pandemija bolesti COVID-19 kreirala je novu stvarnost i norme koje su prije samo dvije godine bile nezamislive u našim društvima. Svjedoci smo da ovo nije samo javnozdravstvena kriza, već ona ima i velike društvene i gospodarske posljedice. Stoga će upravo održavanje jednakosti u središtu odgovora na ovu krizu koristiti svima, a jaka, neovisna nacionalna tijela za jednakost ključna su da se to stvarno i dogodi u praksi. Međutim, da bi uistinu ostvarila svoj puni potencijal i pružila učinkovitu podršku donositeljima odluka i drugim dionicima u tom procesu, važno je prepoznati njihovu ulogu, omogućiti im snažne mandate, neovisnost, dovoljno resursa i učinkovitu institucionalnu strukturu –  zaključuje pravobraniteljica Šimonović Einwalter.