U organizaciji pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter u utorak 6. veljače 2024. održala se online rasprava o stanju ljudskih prava i vladavini prava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Izvješće Europske komisije (EK) o vladavini prava u našoj zemlji za 2023. i provedbi preporuka iz tog dokumenta.

Uz pravobraniteljicu Šimonović Einwalter u raspravi su sudjelovali i Jože Štrus iz Glavne uprave za pravosuđe Europske komisije, Dragana Milunić Pakozdi, savjetnica ministra pravosuđa i uprave te Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava, uz moderiranje zamjenice pučke pravobraniteljice Dijane Kesonje.

Usporedba svih država članica

Izvješće o vladavini prava, smatra pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter, predstavlja bitan dijalog između nacionalnih institucija i Europske komisije u ostvarivanju zajedničkog cilja zaštite vladavine prava i ljudskih prava. Dodala je i da je dobro da ono ima vidljivost i da se o njemu raspravlja, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj, ali i regionalnoj i lokalnoj razini, jer se time povećava i njegova učinkovitost te da je ono važno jer predstavlja usporedivi instrument na razini EU-a za sve države članice, dok uvođenje preporuka svakako doprinosi učinkovitijem rješavanju uočenih izazova i problema.

Pučka pravobraniteljica istaknula je tri faze – prikupljanje podataka od strane Komisije prije izrade samog Izvješća, fazu objave Izvješća i podizanja njegove vidljivosti na nacionalnoj razini nakon objave, i fazu praćenja primjene danih preporuka iz ranijeg razdoblja.

Inače, Komisija je Hrvatskoj u posljednjem Izvješću dala šest preporuka o kojima više možete saznati ovdje. Preporuka br. 6 ističe potrebu dodatnog poboljšanja provedbe preporuka pučke pravobraniteljice i sustavnijeg obavještavanja naše institucije vezano za dostavu zatraženih podataka i informacija od različitih državnih tijela, što je i primjer osnaživanja neovisnih institucija od strane Komisije.

Novi mehanizam procjene usvajanja preporuka pučke pravobraniteljice

Pravobraniteljica Šimonović Einwalter istaknula je i da su uvjeti za rad neovisnih institucija jedan od indikatora vladavine prava u pojedinoj državi, ali i da, nažalost, na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora još uvijek nije raspravljeno niti Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022., niti posebno izvješće naše institucije o utjecaju pandemije na ljudska prava i jednakost.

Što se tiče usvajanja preporuka iz posljednjeg Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i procjene temeljem mišljenja Vlade RH, dakle relativno brzo nakon predaje Izvješća, prema trenutno prikupljenim podacima provedena je ili je u procesu implementacije trećina naših preporuka (33,52%), što je manje nego prethodnih godina (45% 2021., 43% 2020. godine). Konačna ocjena provedbe preporuka bit će dostupna u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu koje je u pripremi.

Međutim, upravo je temeljem preporuke iz Izvješća EK o vladavini prava ponovno pokrenut mehanizam praćenja implementacije naših preporuka kojeg će ponovno provoditi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a koji će prikupiti informacije samih tijela o stupnju provedbe preporuke koje se odnose na njih. Uz to, i osnivanje Savjeta za ljudska prava Vlade RH s ciljem boljeg prepoznavanja izazova u području ljudskih prava doprinosi učinkovitijoj provedbi naših preporuka, a time i boljoj zaštiti prava građana.

Proces lobiranja učiniti transparentnim

Vezano za ostale preporuke Komisije u odnosu na Hrvatsku, pravobraniteljica se osvrnula na preporuku br. 2 oko potrebe donošenja Zakona o lobiranju, kojim će se u Hrvatskoj po prvi puta regulirati ovo područje, naglasivši kako je upravo naša institucija ukazivala na važnost transparentnosti u suzbijanju koruptivnih rizika i da je pozitivno što je nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave već u ranoj fazi donošenja ovog zakona prihvatilo naše prijedloge.

Oni se odnose na potrebu jasnog definiranja samih pojmova, primjerice, tko se može smatrati lobistom, ali i na nužnost uspostave registra lobista i postojanje razdoblja „hlađenja“, odnosno proteka određenog vremena između obavljanja sličnih poslova od strane pojedinih lobista.

Rano prepoznavanje SLAPP tužbi

Govoreći o preporuci br. 5 koja se odnosi na tzv. SLAPP tužbe, odnosno strateško parničenje protiv sudjelovanja javnosti, koje je, prije svega, usmjereno protiv medija, pravobraniteljica je istaknula da u našim izvješćima više godina ukazujemo kako takve tužbe imaju, nažalost, značajan negativan utjecaj na medijske slobode, posebno kada su usmjerene na male, uglavnom neovisne, medije i kada presude protiv njih često znače i njihovo gašenje te da stoga i sudjelujemo u Radnoj skupini pri nadležnom ministarstvu.

Četiri stupa Izvješća EK

Predstavnik GU Pravosuđe Jože Štrus u raspravi je istaknuo kako Izvješće obuhvaća četiri stupa; nacionalne pravosudne sustave, okvire za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i druge institucijske sustave provjere i ravnoteže, a posljednje dvije godine i konkretne preporuke za države članice s ciljem poboljšanja situacije vezane uz vladavinu prava. Pritom se i osvrnuo na neke od tema unutar pojedinih područja, najavivši da je u pripremi i novo, peto po redu, izvješće o vladavini prava u zemljama članicama koje će biti objavljeno tijekom ljeta.

Savjetnica ministra pravosuđa i uprave Dragana Milunić Pakozdi ukratko je predstavila aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave vezano za ispunjenje preporuka Komisije, primjerice, ukidanje sigurnosnih provjera za imenovanje sudaca, ali i državnih odvjetnika, zatim aktivnosti vezane za plaće pravosudnih djelatnika, proces donošenja Zakona o lobiranju, izmjene Zakona o Kaznenom postupku, Zakona o USKOK-u, uvođenje femicida, ali i praćenje provedbi preporuka pučke pravobraniteljice putem novog mehanizma.

O značaju Izvješća o vladavini prava govorio je i programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel, istaknuvši da bi još veća razina analitike koja ukazuje na izvore, ali i posljedice opisanih problema na određene skupine kroz sva četiri stupa Izvješće učinila još boljim i učinkovitijim instrumentom u zaštiti ljudskih prava i jednakosti.

Inače, rasprava je organizirana u sklopu regionalnog projekta kojeg Ured pučke pravobraniteljice provodi u suradnji s Agencijom EU-a za temeljna prava (FRA), financiranom iz EEA and Norway Grants Fund for Regional Cooperation, u suradnji s više nacionalnih institucija za ljudska prava  i Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI).