“Tijela za jednakost mogu dati značajan doprinos borbi za jednakost, ali da bi ispunili svoj potencijal i bili učinkovita podrška donositeljima odluka i ostalim dionicima, nužno je osigurati im snažan mandat, neovisnost, dovoljne resurse, učinkovitu institucionalnu strukturu, ali i prepoznati odgovornost koju nose. “ – rekla je pučka pravobraniteljica i čelnica Europske mreže tijela za jednakost (Equinet) Tena Šimonović Einwalter, tijekom rasprave o prevladavanju nedostataka u zakonodavstvima o jednakosti u EU te u europskim zemljama.
Raspravu su 7. rujna organizirali Međugrupa za raznolikost i borbu protiv rasizma Europskog parlamenta (ARDI), španjolski savez za zakonodavstvo o ravnopravnosti, Fundacion de Secretariado Gitano i Equinet. Fokus rasprave bili su potrebni koraci koje bi države članice trebale poduzeti u područjima kao što su intersekcijska diskriminacija, sankcije i naknade štete za diskriminaciju te standardi za tijela za jednakost.
Uz zastupnike Europskog parlamenta i predstavnike Agencije EU za temeljna prava (FRA), sudjelovala je i prva koordinatorica Europske komisije za borbu protiv rasizma, Michaela Moua.
“Najavljeno moguće predlaganje novih zakonodavnih rješenja na razini EU koje bi utvrdilo standarde za tijela za jednakost, bila bi svojevrsna garancija učinkovitijeg suzbijanja diskriminacije diljem Europe” – naglasila je Šimonović Einwalter, pozvana da govori na ovu temu kao predsjedavajuća Equineta, ali i europska stručnjakinja za nacionalna tijela za jednakost i standarde koji uokviruju njihov rad, kako u kontekstu EU, tako i Vijeća Europe. Navela je i da, iako aktualne strategije Europske unije za uključivanje Roma, osoba s invaliditetom, LGBTIQ+ osoba, te Plan za borbu protiv rasizma povećavaju mogućnost jačanja uloge i neovisnosti tijela za jednakost u Europi, potreban je odlučan stav te korak dalje u smislu usvajanja novih direktiva na razini EU, a u državama gdje je to potrebno već sada su potrebne i promjene nacionalnog zakonodavstva. Sljedeći koraci u suzbijanju diskriminacije i promociji jednakosti moraju posvetiti veći fokus intersekcijskoj diskriminaciji te učinkovitoj implementaciji mjera iz strateških dokumenata te anti-diskriminacijskog europskog, ali i nacionalnog prava, kao i usporednom jačanju tijela za jednakost i njihove neovisnosti i učinkovitosti koja će omogućiti ove korake.
Republika Hrvatska 2008. godine usvojila je Zakon o suzbijanju diskriminacije koji zabranjuje diskriminaciju u svim područjima života temeljem 17 osnova. Pučka pravobraniteljica tim je zakonom postala i središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije odnosno tzv. tijelo za jednakost. Ukoliko smatrate da ste i sami žrtva diskriminacije, to nam možete prijaviti na info@ombudsman.hr.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije