Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Pučki pravobranitelj dobit će 1. srpnja ove godine novi mandat tijela za zaštitu prijavitelja, tzv. zviždača. Posljedica je to donošenja ovog zakona, izglasanog na 11. sjednici Hrvatskog sabora 8. veljače 2019., a  objavljenog 20. veljače u Narodnim novinama broj 17/19.

Ponajprije, pučka pravobraniteljica podržala je inicijativu za zakonskom zaštitom zviždača, jer je borba protiv korupcije nesumnjivo jedan od važnijih društvenih interesa. S tim ciljem bila je uključena u proces izrade i donošenja zakona, no iako je prihvaćen dio njenih prijedloga za poboljšanje zakonskog teksta, nisu usvojeni svi koji bi osigurali učinkovitu zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Tako je prihvaćen prijedlog da prilikom imenovanja povjerljive osobe sudjeluju i radnici, da se imenuje i zamjenik povjerljive osobe, jer ona može biti spriječena, kao i proširenje obveza tijela da pučkoj pravobraniteljici dostave informacije o poduzetim mjerama na zaštiti zviždača. Među ostalim, prihvaćen je i prijedlog za oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi u postupku pokrenutom radi privremene mjere, kako bi sudska zaštita prijaviteljima nepravilnosti bila što pristupačnija.

Nisu, međutim, prihvaćeni pojedini konkretni prijedlozi koji bi zasigurno pojačali učinkovitost Ureda pučke pravobraniteljice u zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali i proširili krug pravnih osoba koje bi same morale uvesti unutarnji mehanizam za njihovu zaštitu. Naime, Zakon sadrži obvezu poslodavaca s najmanje 50 radnika, da općim aktom urede postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe, dok je prijedlog pučke pravobraniteljice bio da se time obuhvate poslodavci s najmanje 20 radnika ili koji imaju godišnji prihod veći od 5,2 milijuna kuna odnosno ukupnu aktivu veću od 2,6 milijuna kuna. Ministarstvo pravosuđa odbilo je ovaj prijedlog uz obrazloženje da bi doveo do dodatnog birokratiziranja, ne uzimajući u obzir da je 20 zaposlenika čest prag za administrativne obveze poslodavaca temeljem drugih propisa, kao i činjenicu da predloženi iznosi prihoda i aktive u Zakonu o računovodstvu predstavljaju imovinski cenzus za vrste poduzetnika. Kratkoročni i jednokratni administrativni i financijski angažman, pritom sigurno ne bi trebao biti prepreka učinkovitijoj zaštiti zviždača i borbi protiv korupcije.

Pored toga, premda će pučki pravobranitelj ovim zakonom postati tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, te shodno tome raditi po pritužbama građana čije rješavanje traži ekonomsku, financijsku i pravnu ekspertizu, za provedbu Zakona, no isključivo za njegovu promociju, osigurano je svega 200 tisuća kuna u 2019. godini, a jednak iznos predviđen je i za naredne dvije godine. Nedovoljna sredstva za učinkovitu zaštitu prijavitelja nepravilnosti tako šalju lošu poruku da će borba protiv korupcije ostati samo formalnost neprovediva u praksi. Obzirom da se radi o novom pravnom instrumentu, za učinkovitu zaštitu prijavitelja nepravilnosti u budućnosti će biti nužno osigurati sredstva za provedbu ovog Zakona