Kao što smo upozorili u obraćanju povodom Međunarodnoga dana tolerancije 16. studenoga, aktualni događaji u hrvatskom javnom prostoru, ukazuju koliko su rasprostranjeni stavovi nesnošljivosti i koliko još sve institucije i civilno društvo moraju, kako preventivno, tako primjerenim sankcijama, raditi na tome da postanemo doista demokratsko i tolerantno društvo. Najnoviji izgred reprezentativca Josipa Šimunića koji je, nažalost, zasjenio nesumnjivi uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, a o kojemu su izvijestili brojni domaći i strani mediji, potvrđuje našu zabrinutost.
Naime, važno je prepoznati granicu između iskazivanja domoljublja, kao pozitivnog osjećaja u kojemu se slavi vlastiti identitet s jedne strane, i neprimjerenih iskaza kojima se namjerno ili iz neznanja vrijeđaju pojedine skupine građana s druge strane. Pozdrav „Za dom – spremni”, bez obzira na moguću dobru namjeru onoga tko ga izriče, odavno je izgubio svoje domoljubno značenje. On prvenstveno označava službeni pozdrav fašističkog i genocidnog režima NDH, koji je obilježen zločinima i terorom u kojem su živote izgubili mnogi Romi, Srbi, Židovi, ali i brojni Hrvati neistomišljenici. Nesumnjivo je da obrazovni sustav, institucije i mediji u RH nisu učinili dovoljno da ovaj povijesni kontekst bude svima poznat, što ipak ne lišava odgovornosti onoga tko se tim pokličem služi. Posebice ako je, kao uspješan sportaš međunarodnoga glasa uzor mnogima, napose mladima.
Ovim činom po tko zna koji put uznemireni su građani koji su u spomenutom režimu izgubili svoje najmilije, svi oni koji njeguju načela antifašizma na čijim temeljima je Republika Hrvatska izgrađena i koji su utkani u Ustav. Ponovno je počinjena šteta ugledu Republike Hrvatske, zbog izglednih reakcija međunarodne zajednice.
S praksom toleriranja takvoga ponašanja na sportskim priredbama treba prestati. Stoga je pučka pravobraniteljica, sukladno svojim ovlastima, upozorila nadležna tijela na potrebu djelovanja. Dopisi su upućeni Hrvatskom nogometnom savezu, zbog izostanka javne reakcije i nepokretanja postupka protiv Josipa Šimunića, te Općinskome državnom odvjetništvu i Ministarstvu unutarnjih poslova, od kojih se traži izvješćivanje o poduzetim mjerama u konkretnome slučaju.
Reakcije javnih medija na ovaj slučaj govore u prilog tome da se društvena klima kod ovakvih događaja mijenja nabolje, dok je na relevantnim organizacijama i institucijama da, sukladno svojim ovlastima i postojećim zakonima, odrade svoj dio posla.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije