Rasizam i ksenofobija, te s njima povezana netolerancija, vrlo su raširen problem u Europskoj uniji, a društvena i politička klima sve je tolerantnija prema ekstremizmu. Objavila je to Agencija za temeljna prava EU (FRA), u dokumentu „Promicanje poštovanje i različitosti – Borba protiv netolerancije“, uz podsjetnik kako svi imamo temeljno pravo biti tretirani jednako i s poštovanjem te zaštićeni od svih vrsta nasilja, bez obzira na etničku pripadnost, vjeru ili uvjerenje.

“Napadi kojima smo ove godine svjedočili u Francuskoj, Danskoj i drugdje u EU, dio su ozračja netrpeljivosti, protiv koje se moramo boriti svim raspoloživim snagama. Postoji mnogo pozitivnih inicijativa, ali u trenutnoj situaciji to nije dovoljno. EU i države članice trebaju poduzeti hitne i odlučne korake u borbi protiv ekstremističkih, ksenofobnih i antisemitskih diskursa i zločina“, rekao je vršitelj dužnosti direktora FRA Constantinos Manolopoulos.

Najnoviji podaci objavljeni u dokumentu, dobiveni su u redovitom godišnjem istraživanju FRA o antisemitizmu. U njemu je 21 posto ispitanika reklo kako su u posljednjih godinu dana bili fizički napadnuti, ozbiljno uznemiravani ili vrijeđani, a kao motiv napadača navode upravo antisemitizam. U isto vrijeme, čak 75% njih incident nije prijavilo policiji, jer smatraju kako se ‘ništa ne bi dogodilo niti promijenilo’.

FRA, Agencija zadužena za istraživanja o stanju temeljnih prava u EU, u isto vrijeme podsjeća na problem nedostatka podataka o zločinima iz mržnje i o pojavama diskriminacije te na neujednačene načine njihovog prikupljanja u različitim zemljama. Upravo zato, 2008. Agencija je provela istraživanje među migrantima i pripadnicima manjina u svim tadašnjim državama članicama EU. Ono je, između ostalog, pokazalo kako je 37 posto ispitanika doživjelo diskriminaciju u zadnjih 12 mjeseci, dok je njih 12 posto iskusilo rasizam. No, žrtve najčešće ne traže pomoć, što potvrđuje podatak kako čak 80 posto ispitanika, koji su tijekom istraživanja rekli da su bili žrtve diskriminacije ili rasizma, incident nije prijavilo policiji.

FRA upozorava i na problem rasizma u javnosti, posebno kada ga šire javne osobe, jer njihove izjave, putem medija i društvenih mreža, dosežu daleko veći broj ljudi te ih potiču na daljnje širenje govora mržnje. Podsjećajući kako sloboda izražavanja na internetu može otvoriti prostor za ekstremističke i netolerantne sadržaje, FRA ističe su i neke pozitivne pomake. Primjerice, sud u Francuskoj odlučio je da Twitter tužiteljima treba dati podatke o korisnicima te društvene mreže, ukoliko je antisemitizam bio dio sadržaja njihovih objava.

Svi istaknuti problemi ozbiljno ugrožavaju temeljne vrijednosti Europske unije, ističe FRA, navodeći konkretne mjere koje bi pojedine zemlje članice trebale poduzeti u borbi protiv netolerancije i mržnje. Među njima su pojednostavljivanje prijavljivanja incidenata te osiguravanje učinkovitih i razmjernih kazni za počinitelje. Važnim smatraju i unaprjeđenje suradnje svih nadležnih tijela, s posebnim naglaskom na preventivno djelovanje, te preporučuju razvijanje ciljanih medijskih kampanja o načelima jednakosti, kao i borbu protiv rasizma i predrasuda u svakodnevnom životu.