EEA and Norway Grants Fund for Regional Cooperation, 2022-2024
Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) provodi regionalni projekt podrške nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava (NHRI) u praćenju zaštite temeljnih prava i aspekata temeljnih prava u sustavu vladavine prava. Nacionalne institucije za ljudska prava u sedam članica EU, uključujući Ured pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske, sudjeluju u ovom projektu, zajedno sa Europskom mrežom nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI).
Cilj projekta je ojačati ulogu nezavisnih institucija za ljudska prava u primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima na nacionalnoj razini.
Status projekta: U tijeku
Datum početka projekta: lipanj 2022.
Datum završetka projekta: veljača 2024.
Što?
Projekt podržava neovisna tijela za ljudska prava u Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji – koja su također korisnici sredstava Europskog ekonomske prostora i norveških grantova za regionalnu suradnju – kako bi aktivno koristila Europsku povelju u svom radu. U projektu sudjeluju sljedeća tijela za zaštitu ljudskih prava:
- Ombudsman Republike Bugarske
- Ured pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske
- Nacionalni centar za ljudska prava Republike Slovačke
- Povjerenik za ljudska prava Republike Poljske
- Povjerenik za upravu i zaštitu ljudskih prava (pučki pravobranitelj) Cipra
- Pučki pravobranitelj za ljudska prava Slovenije
- Pučki pravobranitelj Republike Latvije
Zašto?
Izvješće FRA za 2020. godinu, pod nazivom “Snažne i učinkovite nacionalne institucije za ljudska prava – izazovi, obećavajuće prakse i prilike”, pokazalo je potencijal za daljnje jačanje Nacionalnih institucija za ljudska prava (NHRI) u EU. FRA je razvila ovaj projekt kako bi u praksu implementirala neka od mišljenja iz tog izvješća. Projekt se oslanja na ekspertizu ENNHRI-a u vezi s praćenjem vladavine prava od strane NHRI-a.
Projekt se nadovezuje na Preporuke Vijeća Europe za jačanje NHRI-a te ima za cilj jačanje uloge NHRI-a u unaprjeđenju primjene Povelje EU, kako je navedeno u Strategiji EU za 2020. godinu za jačanje primjene Povelje EU, mehanizmima za vladavinu prava EU-a, kao i Povelji usklađenoj upotrebi sredstava EU-a (Uredba EU 2021/1060, ‘Zajednički propisi o osam EU fondova’).
Kako?
Projekt će podržati Nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) u razvoju i provedbi aktivnosti za promicanje primjene EU Povelje o temeljnim pravima na nacionalnoj razini.
Projektnim aktivnostima će se unaprijediti:
- znanje osoblja o EU Povelji o temeljnim pravima
- kapacitet za praćenje zaštite temeljnih prava i aspekata temeljnih prava u sustavu vladavine prava.
Potonje će se temeljiti na metodologiji ENNHRI-a za izvješćivanje o vladavini prava. NHRI će se moći osloniti na mnoštvo nacionalnih podataka prikupljenih od strane FRA. Ovaj projekt će posebno koristiti ekspertizu FRA o Europskoj Povelji i postojeće edukativne materijale poput FRA-ovog e-učenja o Europskoj povelji. Iskustvo stečeno ovim projektom promovirat će se diljem Europske unije putem mreže NHRI i drugih dionika. Planirani rezultati projekta uključuju metodologije, alate za EU povelju o temeljnim pravima, događanja vezana uz izgradnju kapaciteta i izvješća o primjeni EU Povelje i struktura za ljudska prava u partnerskim zemljama. Projekt će trajati do kraja veljače 2024. godine.
Nacionalne aktivnosti
Osim aktivnosti i rezultata planiranih za sve projektne partnere, izdvajamo specifične aktivnosti koje će se provesti u Hrvatskoj:
- Stručna rasprava: Primjena Povelje EU o temeljnim pravima u nacionalnim institucijama za ljudska prava (za djelatnike/ice ureda pučke pravobraniteljice) (rujan 2023.)
- Regionalne rasprave o vladavini prava i njezinim implikacijama za Hrvatsku, s fokusom na različite aspekte Izvješća o vladavini prava: četiri okrugla stola za različite dionike organizirana u Osijeku, Rijeci, Koprivnici i Zagrebu (virtualno) – (listopad 2023. do veljače 2024.)
- Nacionalni outreach u Hrvatskoj: Edukacija za državne službenike (DŠJU) (studeni 2023.)
- Nacionalni outreach u Hrvatskoj: Trening za organizacije civilnog društva (prosinac 2023.)
- Konferencija o stanju ljudskih prava starijih osoba u Hrvatskoj kao i Izvješću o Mapiranju nacionalnih struktura za ljudska prava u Hrvatskoj (prosinac 2023.)
- Nacionalne dijagnostičke radionice za određivanje ključnih točaka intervencije u Hrvatskoj (za javne i državne službenike koji rade na EU fondovima) (siječanj 2024.)
Rezultati
- Početno izvješće o potencijalu jačanja temeljnih prava snažnijom primjenom EU Povelje o temeljnim pravima
- Mapiranje nacionalnih struktura za ljudska prava u Hrvatskoj
- Prikupljanje uspješnih praksi NHRI-ja u korištenju EU Povelje
- Poštivanje i unapređenje temeljnih prava u korištenju EU fondova: Vodič za primjenu nove obvezne uvjetovanosti EU Poveljom
- Uloga nacionalnih tijela nadležnih za zaštitu i promicanje ljudskih prava u osiguranju usklađenosti s temeljnim pravima pri dodjeli sredstava Europske unije
- Posebno izvješće o stanju ljudskih prava starijih osoba u Hrvatskoj
Što su temeljna prava?
Temeljna su prava osnovna prava i slobode koji pripadaju svim osobama u EU-u. Jednaka su za sve bez obzira na podrijetlo, uvjerenja i način života.
Tim se pravima primjenjuju važna načela, kao što su dostojanstvo, pravednost, poštovanje i jednakost. Njima se utvrđuju standardi prema kojima danas živimo i radimo u Europi.
Temeljna prava okosnica su europskog projekta, koja je EU utkao u Povelju o temeljnim pravima. FRA je osnovana s ciljem njihove zaštite i promicanja.
Unatoč toj tradiciji, provedba temeljnih prava suočava se s brojnim izazovima. FRA prikuplja i analizira podatke s ciljem razumijevanja i svladavanja tih problema.
Što je Povelja EU-a o temeljnim pravima?
Povelja o temeljnim pravima europska je inačica povelje o ljudskim pravima. U svojih 50 članaka obuhvaća prava i slobode svih osoba u EU-u.
Općim odredbama Povelje temeljito se utvrđuju njezino tumačenje i primjena. Države članice moraju poštovati Povelju i držati se njezinih načela kada djeluju u okviru prava EU-a.
Nacrt Povelje izradila je Europska komisija 1999. Godinu dana poslije proglasio ju je Europski parlament. Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009. Povelja je dobila puni pravni učinak.
U kojim su slučajevima tijela dužna primjenjivati Povelju?
Povelja o temeljnim pravima obvezujuća je za države članice „samo kada provode pravo Unije”. Međutim, pravo EU-a često se primjenjuje na nacionalnoj razini. Utječe na znatan dio prava i oblikovanja politika u državama članicama, što
suce, političare, državne dužnosnike i pravne stručnjake čini glavnim provoditeljima Povelje. Povelja se primjenjuje na svako njihovo djelovanje u okviru prava EU-a.
Primjena Povelje ključna je za pravilnu primjenu prava EU-a. U priručniku FRA-e Primjena Povelje o temeljnim pravima pronaći ćete smjernice o tome.