Inicijative koje potiču žene da prijave spolno uznemiravanje, kao što su #MeToo, #NisiSama, #ŽeneUJavnomProstoru i druge, daju glas žrtvama, pokazuju da nisu same i da nisu krive, što su poruke koje im treba puno češće slati. Ovi snažni i hrabri pokreti mnogima su „otvorili oči“, a žene koje su istupile svojim svjedočanstvima zaslužuju naše duboko poštovanje i konkretnu podršku.

Poručila je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović na online raspravi koju je 9. veljače 2021. organizirao veleposlanik Kanade u Hrvatskoj Alan Bowman, a na kojoj su sudjelovali i drugi predstavnici diplomatskog zbora te stručnjaci s dugogodišnji iskustvom u ovoj temi. Cilj okupljanja, istaknuo je veleposlanik Bowman, jest potaknuti pozitivne društvene promjene, u ovom slučaju borbom protiv spolnog uznemiravanja prisutnog u svim dijelovima svijeta, u čemu zasigurno mogu pomoći i spomenute inicijative.

One izazivaju lančanu reakciju i tako jasno pokazuju da spolno uznemiravanje nije rijetka pojava niti je usko vezano za određeni sektor, navela je pravobraniteljica. O njemu je iznimno važno progovarati i iskustva ovih žena trebaju čuti ne samo građani, već i donosioci odluka jer su upravo oni odgovorni za stvaranje sustava koji će pomoći u prevenciji spolnog uznemiravanja, žrtve efikasno štititi, a počiniteljima jasno pokazati da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Zato je potrebno organizirano i sveobuhvatno podizati svijest o njemu, uključujući i kroz edukaciju o ljudskim pravima i seksualnom odgoju, doraditi propise i uvesti procedure koje će na radnom mjestu i u obrazovnim institucijama poticati sigurno prijavljivanje. Kao što godinama preporučujemo u godišnjim izvješćima, važno je da žrtve imaju kvalitetniju podršku u sudskim postupcima, koji bi trebali biti prilagođeniji potrebama žrtava i njihovoj zaštiti, podsjetila je pravobraniteljica.

Dr. Maja Mamula iz Ženske sobe upozorila je da ima puno prostora za napredak jer nedostaje sustavan odgovor na seksualno nasilje – njegovu prevenciju, edukaciju te izmjene i usklađivanje propisa. Posebno je izdvojila manjak podrške žrtvama, uključujući i kroz nedovoljnu implementaciju Istanbulske konvencije, i nepostojanje strateškog dokumenta posvećenog isključivo ovoj temi, s obzirom da je ona iznimno podzastupljena u Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji. Međunarodna zajednica, smatra dr. Mamula, može pomoći kroz podršku organizacijama civilnog društva kao generatorima promjena, čija je uloga kompatibilna s onom koje imaju institucije. Predložila je i organiziranje razmjene iskustava i dobrih praksi s akterima iz drugih zemalja, posebice na temu modela kriznih intervencija.

Inicijative u kojima se progovara o spolnom uznemiravanju mogu biti prilika za velike promjene, kako u kreiranju sustavnog odgovora, tako i zaokretu u stavovima javnosti, naveo je Nebojša Paunović savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Posebno je problematično što su zakonske promjene najčešće reakcije na određene događaje, a ne na dugogodišnji rad brojnih stručnjaka. Naveo je i kako im se obraćaju brojni fakulteti, tražeći pomoć u uvođenju protokola za disciplinske postupke i zaštitu žrtava.

Međunarodna zajednica u Hrvatskoj, složili su se svi okupljeni, ima važnu ulogu u isticanju važnosti ove teme i, u slučaju da nestane iz fokusa, njezinom ponovnom aktualiziranju i zagovaranju potrebnih promjena. Veleposlanik Bowman stoga je najavio kako će sa svim sudionicima ostati u kontaktu, s konkretnim prijedlozima daljnjeg rada na borbi protiv spolnog uznemiravanja i pružanju podrške žrtvama.