U tragičnom slučaju pogibelji šestogodišnje djevojčice Madine Hosseini, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) utvrdio je odgovornost Republike Hrvatske za brojne povrede ljudskih prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda: prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pokretanje sudskog postupka.
Ova presuda značajna je za jačanje vladavine prava i zaštite ljudskih prava u RH, kao i za migracijsku politiku te postupanje prema iregularnim migrantima na granici, stoga će biti iznimno važno dalje pratiti njezinu provedbu. Pri tome, iako se odnosi na Hrvatsku, njezin je značaj i širi te se odnosi i na druge države članice Vijeća Europe, uključujući i članice EU, u pogledu pravnih standarda postavljenih u njoj.
S konkretnim je slučajem institucija pučke pravobraniteljice detaljno upoznata kroz postupanja povodom pritužbi obitelji Hosseini, što uključuje provođenje ispitnih postupaka u ulozi opunomoćenice Hrvatskog sabora za promociju i zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i obavljanje poslova kroz mandat Nacionalnog preventivnog mehanizma za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. U skladu s tim mandatima smo u veljači 2018. dostavili Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na nadležno postupanje sve prikupljene informacije, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova.
Ova presuda ESLJP-a potvrđuje različite probleme na koje brojni akteri, uključujući i našu instituciju ukazuju već niz godina te o čemu izvještavamo Hrvatski sabor, nadležna tijela i javnost. To se, prije svega, odnosi na izostanak provođenja učinkovite istrage navoda o kršenjima ljudskih prava migranata, što je nužno kako bi nadležna tijela otklonila sumnju ili pak potvrdila navode. U ovom slučaju to se odnosilo i na rad policije, DORH-a i pravosuđa, pri čemu je ESLJP na drugačiji način cijenio učinkovitost istrage nego Ustavni sud, a između ostalog na način ispitivanja učinkovitosti istrage ukazalo je u izdvojenom mišljenju troje sudaca. Za održavanje vladavine prava u kojoj nitko, a naročito policija, ne može biti iznad zakona ključna je upravo učinkovita istraga, koja uzima u obzir informacije koje je o tragičnom događaju dala majka i one koje su dali policijski službenici, i koja obuhvaća sve dostupne informacije za utvrđivanje činjeničnog stanja (uključujući snimke termovizijskih kamera, podatke o kretanju i lokaciji policijskih službenika putem zapisa signala njihovih mobilnih uređaja, policijskog vozila putem GPS uređaja ili članova obitelji Hosseini putem njihovih mobilnih uređaja). Prema presudi ESLJP-a te kao što smo i sami upozoravali, to su nadležna tijela propustila učiniti.
U dijelu vezanom uz ograničavanje slobode kretanja Madinine obitelji s osmero djece, upozorili smo da nije vidljivo koji su postupci korišteni tijekom individualne procjene o tome je li se drugim mjerama, koje su alternativa detenciji, mogla ostvariti ista svrha, što ponavlja i presuda ESLJP-a. Pri tome, sam se postupak provodio na engleskom jeziku koji majka M. Hosseini nije razumjela.
Kroz godišnja izvješća Hrvatskom saboru ukazivali smo i na pritisak kojem su bile izložene organizacije civilnog društva i odvjetnica koja je zastupala obitelj, a kojoj, nakon što se obratila ESLJP-u, nije bio omogućen pristup obitelji. Uloga branitelja ljudskih prava ključna je za napredak demokratskih društava te je okruženje u kojem djeluju jedan od indikatora za procjenu vladavine prava u svakoj državi. Stoga pozdravljamo snažan stav ESLJP-a u kojem suci, uključujući i u suglasnom mišljenju sutkinja Ksenija Turković, podcrtavaju važnost nezavisnih institucija za zaštitu ljudskih prava i njihovog rada te ukazuju na važnost suradnje nadležnih institucija s njima. To posebno ističemo u kontekstu neposrednog pristupa zatraženim predmetima i podacima u sustavu MUP-a za koji smo ovlašteni temeljem zakona i međunarodnih konvencija, no koji nam i dalje nije u potrebnoj mjeri omogućen.
Na kraju, uz razumijevanje da ovo još nije konačna odluka, ovaj slučaj nastavljamo aktivno pratiti, što će se prvenstveno odnositi na izvršenje presude, uključujući i mogućnost nacionalnih institucija za ljudska prava, a što je u RH pučka pravobraniteljica, da slanjem podnesaka Sudu u skladu s Pravilima Odbora ministara za nadzor nad izvršenjem presuda i uvjetima prijateljskih nagodbi, odnosno Pravilom 9, mogu podnijeti Odboru ministara priopćenja u vezi s izvršenjem presuda u skladu s člankom 46. stavkom 2. Konvencije.
Pri tome, važno će biti pratiti kako će Republika Hrvatska primijeniti pravne standarde iz ove presude u slučaju video snimke nasilja nad migrantima počinjenog od strane policije, koji je objavila RTL televizija, kao i u eventualnim sličnim situacijama u budućnosti.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije