Usvajanjem Preporuke stvaraju se preduvjeti za jačanje središnje uloge nacionalnih institucija u promicanju i zaštiti ljudskih prava, kao i bližu suradnju s najstarijom europskom organizacijom.

Nakon što je Odbor ministara Vijeća Europe krajem ožujka usvojio Preporuku o razvoju i jačanju učinkovitih, pluralističkih i neovisnih nacionalnih institucija za ljudska prava, 26. i 27. travnja 2021. na virtualnom događanju okupili su se čelnici ovih tijela, predstavnici organizacija civilnog društva i Vijeća Europe. Cilj događanja kojeg su organizirali Vijeće Europe i Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) bio je razmotriti i definirati načine jačanja međusobne suradnje i strateške prioritete, pogotovo vezano za primjenu Preporuke u praksi, čime bi se dodatno osnažilo promicanje i zaštita ljudskih prava širom Europe.

Jedan od panela moderirala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, na temu standarda iz Preporuke vezanih za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava. Između ostalog, kako prepoznati one ključne, na koji ih način predstaviti i implementirati na nacionalnim razinama i pratiti provode li se uspješno.

Naime, Preporuka istuče upravo nacionalne institucije kao temeljne stupove vladavine prava, demokracije i zaštite ljudskih prava i jednakosti u Europi. Zato državama članicama predlaže njihovo osnivanje, a ukoliko već postoje, dodatno jačanje njihove neovisnosti u skladu s Pariškim načelima, kao i osiguravanje svih društvenih preduvjeta za njihovo učinkovito djelovanje.

Između ostalog, to se odnosi na:

  • pružanje čvrste pravne osnove za djelovanje, po mogućnosti na ustavnoj razini
  • slobodan pristup informacijama i donositeljima javnih politika, mogućnost sudjelovanja u svim fazama donošenja pravih okvira u kontekstu zaštite ljudskih prava
  • provedbu njihovih preporuka, uz pravno reguliranje pravodobnog i obrazloženog odgovora od strane tijela kojima su one upućene
  • poticanje suradnje svih nadležnih tijela s nacionalnim institucijama, vezano za njihove mandate, neovisnost i ulogu
  • zaštitu nacionalnih institucija od prijetnji i zastrašivanja zbog djelovanja, kao i poštivanje tajnosti prikupljenih povjerljivih podataka

Inače, prethodnu Preporuku vezanu za rad nacionalnih institucija Odbor ministara Vijeća Europe dao je 1997. Od tada se u državama članicama i značajno povećao broj onih s međunarodnom akreditacijom – njih 30, među kojima je i pučki pravobranitelj, kao nacionalna institucija za ljudska prava u Hrvatskoj, nositelji su statusa A, a njih 9 statusa B, i prisutni su u 37 od 47 država članica. Upravo taj, najviši status, potvrđuje našu potpunu samostalnost i neovisnost u radu, a dodijeljen nam je 2008. i ponovno potvrđen 2013. i 2019. godine.