Sporost i neučinkovitost svih dosadašnjih reformi socijalne skrbi, niska izdvajanja proračunskih sredstava za ovaj sustav, a posebno za socijalne naknade, zatim preopterećenost djelatnika, loša međusektorska suradnja te nedostatnost socijalnih usluga, glavni su razlozi zbog kojih centri za socijalnu skrb ne mogu korisnicima osigurati potrebne usluge u lokalnoj zajednici i pomoći im u rješavanju poteškoća, što u konačnici može rezultirati i brutalnim slučajevima obiteljskog nasilja poput nedavnoga na otoku Pagu, koji je izazvao brojne kritike javnosti.
No, emotivne reakcije građana nisu bile usamljene nego su se pučkoj pravobraniteljici obratili i djelatnici nekih centara, kao i jedna županijska udruga socijalnih radnika, ističući nezadovoljstvo s reakcijama Ministarstva za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku i drugih državnih institucija, koji su o njima javno negativno govorili. Uz duboko žaljenje zbog tragedije koja se dogodila djeci i nade se da će stručnjaci pronaći najbolje rješenje za njihovu dobrobit i miran život, pučka pravobraniteljica uputila je Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku niz preporuka, jer dugotrajne slabosti i problemi u organizaciji i načinu rada centara za socijalnu skrb te lošoj međuresorskoj suradnji ne mogu biti opravdanjem za propuste u stručnom radu, a posebice ako su uzrokom tragičnih događaja, kao u Pagu, ili ranije u Puli, iako nedostatci sustava snažno doprinose tim događajima. Stoga bi prilikom donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona trebalo smanjiti administriranje stručnih radnika CZSS, uspostaviti efikasniju međuresorsku suradnju i jasniju odgovornosti svih dionika koji se bave s problemima pojedinca i obitelji, na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Naime, umjesto provođenja cjelovite reforme sustava socijalne skrbi, sve dosadašnje reforme, nažalost, bile su parcijalne i nisu rezultirale bitnijim pozitivnim pomacima. Donosile su se strategije i provodili projekti kojima se nakon svake promjene vlasti gubio kontinuitet, pa su se mijenjali ili donosili novi. Da mjere koje su se do sada provodile nisu dobro osmišljene, najbolje pokazuju stope rizika od siromaštva, a radi smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti, osobito osoba starije životne dobi, treba značajno povećati izdvajanja za socijalnu skrb, iznose socijalnih naknada, odnosno uvesti minimalni dohodak koji bi korisnicima omogućio dostojanstven život, sukladno načelima Europskog stupa socijalnih prava.
Jedino sustav socijalne skrbi koji je dobro organiziran, s odgovarajućim kapacitetima i usmjeren prema korisniku može omogućiti adekvatnu socijalnu i obiteljskopravnu zaštitu svim građanima Republike Hrvatske. Zato je izuzetno važno da se bez odgađanja osigura provedba postojećih strateških dokumenata, kao i da se sustav socijalne skrbi modernizira tako da uistinu bude prilagođen potrebama svojih korisnika, a da socijalne usluge budu dobro ciljane i dostupne potrebitima, neovisno o dijelu Hrvatske u kojem žive.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije