Tijekom 2018. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nastavilo je provedbu programa Zaželi namijenjenog unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada kroz osposobljavanje i dvogodišnje zapošljavanje na poslovima pomoći i podrške u kući starijih i nemoćnih, kao i osoba u nepovoljnom položaju u ruralnim i nerazvijenim sredinama. Programom Zaželi do 2020. godine jedinice lokalne i regionalne samouprave i organizacije civilnog društva kao provoditelji, planiraju zaposliti više od 5.000 žena, a zbog velikog su interesa provedbena sredstva u veljači 2018. povećana na milijun kuna.
Nedvojbeni su pozitivni učinci programa kako na uključivanje žena na tržište rada i smanjivanje njihove socijalne isključenosti i siromaštva, tako i na brojne starije i nemoćne osobe kojima se podrškom poboljšava kvaliteta života kroz usluge koje su im na drugi način u njihovim lokalnim zajednicama često nedostupne. Radom u programu, radnice se osposobljavaju i stječu vještine koje im trebaju olakšati zapošljavanje u budućnosti, a starijima i nemoćnima te osobama u nepovoljnijem položaju kojima je potrebna potpora i podrška, pruža se skrb u njihovim domovima u teško dostupnim i slabije naseljenim područjima.
Međutim, u samoj se provedbi pokazalo kako su široki i općenito postavljeni kriteriji za zapošljavanje doveli do nezadovoljstva većeg broja kandidatkinja koje nisu primljene u program, jer su smatrale da su natječaji provedeni na netransparentan način. Pučka pravobraniteljica je tijekom 2018. godine zaprimila veći broj pritužbi na diskriminaciju i nepravilnosti tijekom provedbe natječajnih postupaka, a nakon provedenih ispitnih postupaka, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava izdala je preporuku da izrade smjernice i mehanizme za vrednovanje prijava kandidatkinja.
Pritužiteljice su, naime, najčešće isticale sumnju na nepravilnosti u provedbi natječaja i diskriminaciju temeljem dobi, obrazovanja, političkog ili drugog uvjerenja, ali i na pogodovanje određenim kandidatkinjama temeljem obiteljskih ili bračnih veza. Najveći broj njih prijavljivao je diskriminaciju temeljem imovnog stanja jer su smatrale kako su odabirane imućnije kandidatkinje čiji članovi kućanstva imaju prihode te kojima prihodi od rada na ovom projektu nisu egzistencijalno presudni. Navodile su i da se odabirom mlađih kandidatkinja, kao i onih u boljoj financijskoj situaciji, nije poštivala svrha projekta. Naime, mnoge općine su prije provedbe natječaja na konferencijama predstavile program i informirale sve zainteresirane o skupinama koje će imati prednost pri zapošljavanju, pa su time kod nekih stvorili i nerealna očekivanja.
Kako proizlazi s internetskih stranica Europskog socijalnog fonda, ciljane skupine koje se ovim projektom trebaju zaposliti su nezaposlene žene s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s naglaskom na starije od 50 godina, žene s invaliditetom, žrtve trgovanja ljudima, žene žrtve obiteljskog nasilja, azilantice, mlade žene izašle iz sustava skrbi, liječene ovisnice, povratnice s odsluženja zatvorske kazne unutar 6 mjeseci, pripadnice romske nacionalne manjine te beskućnice.
Iz toga proizlazi da je obvezna samo pripadnost skupini nezaposlenih žena s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih HZZ-a, dok su ciljane skupine navedene nakon riječi „s naglaskom na“ fakultativne, i kandidatkinja može biti zaposlena u sklopu projekta iako ne pripada niti jednoj od njih.
Obzirom na tako široko postavljene kriterije odnosno uvjete pripadnosti ciljanoj skupini, koji su otvarali mogućnost za diskriminatorno postupanje ili pogodovanje, u konkretnim je slučajevima teško bilo nedvojbeno utvrditi sumnju na diskriminaciju pojedine kandidatkinje. Pučka pravobraniteljica je stoga Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kao provoditeljima ovog programa preporučila izradu i objavljivanje jasnih i nedvosmislenih smjernica, kojima se jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva kao poslodavci trebaju voditi u postupku ocjenjivanja pojedinačnih prijava, odnosno ujednačavanje njihova postupanja prilikom provedbe natječajnih postupaka.
Također, za pojedine kategorije, poput žrtava obiteljskog nasilja, nije propisano kojim ispravama treba dokazati takav status, a iz programa je isključeno i 4.467 nezaposlenih žena bez završene osnovne škole, koje su također u izuzetno ranjivoj situaciji i s vrlo malim šansama za zapošljavanje, obzirom da se njihove prijave odbijaju jer je uvjet obavljanja posla pohađanje edukacije za njegovateljice, što nije moguće bez osnovnoškolskog obrazovanja.
Obzirom da pučka pravobraniteljica niz godina prati stanje ljudskih prava i pojavnih oblika diskriminacije u području rada i zapošljavanja u tijelima državne uprave te u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave, o uočenim je problemima u provedbi natječajnih postupaka u sklopu programa Zaželi u Izvješću Hrvatskom saboru za 2018. godinu posvećen poseban dio.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije