Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja 27. ožujka 2023. studentima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održala je predavanje o diskriminaciji u praksi i njezinom suzbijanju, kao i ovlastima i načinu rada institucije pučke pravobraniteljice.

Zamjenica Kesonja pojasnila je što su stereotipi i predrasude, i kako je često riječ o nepotkrijepljenim i iskrivljenim stavovima, odnosno vjerovanjima i očekivanjima o različitim grupama, i to društveno, kulturno i politički oblikovanima. Ovakvi stavovi su najčešće pozitivni prema vlastitoj grupi, a češće negativni kada se radi o drugima. Iako stereotipi i predrasude nisu zakonom zabranjeni, mogu voditi prema nezakonitim postupanjima – diskriminaciji, govoru mržnje, pa čak i zločinima iz mržnje.

Govoreći o diskriminaciji, zamjenica Kesonja riječkim studentima je pojasnila pravni okvir kojim se regulira zabrana diskriminatornog postupanja, prije svega, Zakon o suzbijanju diskriminacije, pojašnjavajući  definiciju diskriminacije i njezine oblike te pojedine diskriminacijske osnove i načine zaštite od diskriminatornog postupanja. Studente je upoznala i s postupanjem institucije pučkog pravobranitelja kao nacionalnog tijela za jednakost, uz konkretne primjere različitih situacija diskriminatornog postupanja.

Uz to, zamjenica Kesonja osvrnula se i na stanje u Hrvatskoj predstavivši rezultate istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije kojeg naš Ured periodično  provodi s ciljem praćenja trendova u društvu, a posljednje, četvrto po redu, provedeno je krajem prošle godine.

Rezultati pokazuju da u odnosu na razdoblje obuhvaćeno ranijim istraživanjima, građani nešto češće prijavljuju diskriminaciju i ističu je kao važan problem u društvu, ali ih i najviše do sad navodi da su bili diskriminirani, što može biti posljedica njezinog boljeg raspoznavanja, no i da je diskriminacija zaista raširenija nego ranije. Nažalost, prisutni su i negativni trendovi pa je u porastu, primjerice, percepcija da većina pripadnika romske nacionalne manjine živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, a porastao je i broj onih koji podržavaju stereotipni stav o nejednakosti žena i muškaraca u društvu zbog toga što nisu jednaki „po prirodi“.

Cjelokupno istraživanje možete pronaći ovdje.