Brojna otvorena pitanja s kojima se susreće hrvatsko društvo i državna uprava kada je riječ o pravnom položaju migranata u Hrvatskoj razmotrena su na okruglom stolu Položaj migranata u međunarodnom i europskom pravu, kojeg je u sklopu ciklusa Modernizacija prava, 4. travnja organiziralo Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Prof. dr. sc. Davorin Lapaš s Pravnog fakulteta u Zagrebu pojasnio je razlike između pojmova migranta i izbjeglice te tražitelja azila, odnosno azilanata, o kojima i ovisi pravni položaj osobe zatečene u zemlji ili na granici. Izlaganje prof. dr. sc. Vesna Crnić-Grotić s Pravnog fakulteta u Rijeci bilo je posvećeno međunarodnim obvezama Hrvatske u zaštiti ljudskih prava migranata koja proizlazi iz odluka Europskog suda za ljudska prava, pri čemu se posebno osvrnula na obvezu poštivanja non-refoulmenta, izdvajajući slučajeve u kojima je utvrđena konvencijska povreda zbog nepoštivanja tog prava prilikom postupanja prema migrantima na granici.
Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske Lora Vidović govorila je o izazovima provedbe prava migranata na međunarodnu zaštitu s kojima se susretala u radu. Upozorila je da brojne pritužbe migranata govore o nasilnom postupanju policije, no istrage tih navoda nisu učinkovite i neovisne, a MUP Uredu pučke pravobraniteljice praktično onemogućava rad po tim pritužbama uskraćujući pristup podacima iz Informacijskog sustava.
– MUP takvo postupanje obrazlaže Uputom za dodjelu lozinki i odziva Službe za informatiku i interno provedenim konzultacijama, prema kojima se djelatnicima institucije pučkog pravobranitelja, pa i samoj pravobraniteljici, ne može dati neposredni uvid u Informacijski sustav, jer davanje lozinke i odziva drugim osobama koje nemaju ovlaštenje, predstavljaju težu povredu službene dužnosti, sukladno Zakonu o policiji. U potpunosti je neprihvatljivo i nezakonito da interne konzultacije i Uputa o lozinki i odzivu predstavljaju osnovu uskrate, jer su u suprotnosti sa Zakonom… – kazala je Lora Vidović.
Doc dr. sc. Tomislav Šošić s Pravnog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na problematiku spašavanja migranata na moru te naknadnog postupanja prema njima, a prof. dr. sc. Ivana Kunda s Pravnog fakulteta u Rijeci objasnila je kako o pitanjima međunarodnog privatnog prava ovisi čitav niz drugih prava uključujući pravo na obiteljski život, socijalna prava, pravo na zdravstvenu skrb, na obrazovanje, radna, fiskalna prava i druga. Doc. dr. sc. Helga Špadina s Pravnog fakulteta u Osijeku govorila je o pristupu migranata hrvatskom tržištu rada, koje ne odgovara suvremenim potrebama ekonomije, posebice u sferi kvota koje se određuju više od godinu dana unaprijed pa do trenutka kada trebaju biti realizirane zbog promijenjenih poslovnih ili tržišnih okolnosti, takva potreba više ne postoji.
Novosti
Izabrana nova zamjenica pučke pravobraniteljice
Pučka pravobraniteljica na okruglom stolu u Saboru podsjetila na osnove zaštite slobode izražavanja
Brojni građani izgubili zdravstveno osiguranje, iščekuju odluku Ustavnog suda o zahtjevu pučke pravobraniteljice
Uskoro Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, potrebni dodatni napori za sprječavanje zlouporaba
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku usvojio Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu
Potrebne su izmjene Zakona o strancima