Razlika između 40 i 80 kuna mjesečno velikom broju umirovljenika, a ponajviše onima s najnižim mirovinama, nije zanemariva. Pri tom, televizijski program je onima u ruralnim područjima često jedini izvor kulturnih, informativnih i zabavnih sadržaja
Primjer umirovljenice o kojoj su izvještavali mediji jer nije mogla ostvariti pravo na umanjenu HRT pretplatu, iako joj mirovina ne prelazi 1500 kuna, jedan je u nizu zbog kojih smo upozorili HRT da ovu povlasticu mora omogućiti svima pod jednakim uvjetima. Serija medijskih objava dovela je do toga da HRT pristane za nju učiniti iznimku, što je svakako pozitivan rasplet ovog slučaja. No, izuzeci nisu rješenje za pružanje podrške najugroženijima, već bi ona trebala biti osigurana sustavno, a to je i cilj naših preporuka i upozorenja upravo na ovu temu.
Povlastica ovisi o visini mirovine, ali ne smije i o njezinom izvoru i datumu upisa u registar pretplatnika
Kako nam je i HRT naveo u ranijem očitovanju, osnovni cilj ove povlastice je briga o najugroženijoj skupini umirovljenika u visokom riziku od siromaštva – one s mirovinom do 1500 kuna. To je pohvalno, no neprihvatljivo ju je vezivati uz izvor financiranja mirovina, na što smo HRT upozorili 2016. i preporučili da se ona osigura svim pretplatnicima s mirovinama do tog iznosa. Međutim, HRT je to odbio obrazloživši kako nemaju mogućnost provjeriti visinu mirovine koja se ne isplaćuje iz državnog proračuna.
Tako je povlastica ostala nedostupna svima koji su svoju mirovinu, nižu od 1500 kuna, zaradili radeći, primjerice, u inozemstvu, najčešće susjednim zemljama. Također, odobrena je samo onima koji su kao pretplatnici evidentirani do 12. listopada 2015., što je bio slučaj umirovljenice za koju je HRT naknadno učinio iznimku.
Novo upozorenje HRT-u i preporuka o suradnji
Zato smo HRT ponovno upozorili da je ovu povlasticu, sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, koji kroz provedbu mjera socijalne politike dopušta pogodovanje osobama težeg imovnog stanja, potrebno osigurati svim umirovljenicima koji su evidentirani kao pretplatnici i čije mirovine ne prelaze cenzus, i to neovisno o tome od kuda se one isplaćuju. Posebno smo istaknuli da je dostupnost ovakvih mjera potrebno osigurati svima pod jednakim uvjetima, uz primjenu transparentnih, odmjerenih i neutralnih kriterija. Potencijalne zlouporabe moguće je prevenirati suradnjom s Ministarstvom financija koje ima uvid i u ona primanja umirovljenika koja se ne isplaćuju iz državnog proračuna.
Teret mogućih zlouporaba ne smije biti prebačen na umirovljenike
Korištenje povlastice ne može biti uskraćeno ni novim pretplatnicima ili novim umirovljenicima, koji udovoljavaju propisanim kriterijima. Iako je datum kada je umirovljenik postao pretplatnik određen s ciljem sprječavanja manipulativnih promjena nositelja pretplate, na taj način su zanemarene životne situacije zbog kojih opravdano i relativno često dolazi do potrebe promjene obveznika, posebice kada je riječ o umirovljeničkoj populaciji. Konačno, neprihvatljivo je teret mogućih zlouporaba prebaciti i na nove umirovljenike, iako udovoljavaju propisanim kriterijima za ostvarivanje prava na plaćanje umanjenog iznosa pretplate.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije