* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o pravu na rad možete doznati i u drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

Područje rada i zapošljavanja tijekom 2023. godine bilo je obilježeno zahtjevima dijela zaposlenih za većim plaćama i boljim uvjetima rada te daljnjom potražnjom za stranim radnicima zbog nedostatka domaće radne snage, kao i povećanom zakonodavnom aktivnošću.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR) stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine s brojnim promjenama u radnim odnosima, koje se, između ostalog, odnose na ograničenja u korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme, izdvojeno mjesto rada i rad na daljinu, ravnotežu privatnog i poslovnog života radnika, povećanje plaće za rad nedjeljom te rad radnika s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Odredbe koje se odnose na rad digitalnih radnih platformi stupile su na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Ustavni sud RH je Odlukom U-I-242/2023 i dr. od 23. svibnja 2023. godine ukinuo dio članka 192. ZOR-a, kojim je bilo propisano ostvarivanje određenih materijalnih prava u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Ustavni sud navedenu odredbu ocijenio je diskriminatornom u odnosu na radnike koji nisu članovi sindikata i članove nereprezentativnih sindikata, a time i protivnom Ustavu. Ukazao je da je svi radnici slobodno odlučuju hoće li se učlaniti u sindikat ili to neće učiniti, da bilo koji odabir predstavlja ostvarenje ustavnog prava slobode udruživanja u sindikate, zbog čega takva odredba ZOR-a uvodi nejednako postupanje između usporedivih skupina radnika.

Na snagu je 1. siječnja 2023. godine stupio i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Očekujemo da će se pravilnikom koji je trebao biti donesen u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu, a MRMSOSP je donošenje najavio za prvi kvartal 2024. godine, dodatno doprinijeti suzbijanju neprijavljenog rada.

Njime će se poslodavci kojima je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, stavljati na „crnu listu“ javno dostupnu na mrežnim stranicama MRMSOSP-a, u trajanju do šest godina. Prema najavama MUP-a u tom bi im razdoblju bio onemogućeno odobravanje dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja.  Predviđena je i lista poslodavaca kod kojih nisu utvrđene nezakonitosti tijekom nadzora, na koju će MRMSOSP staviti poslodavce koji za to daju suglasnost.

Nije došlo do izmjena Zakona o tržištu rada kojima bi se obuhvatio veći broj nezaposlenih u evidenciji HZZ-a s pravom na novčanu naknadu, iako su bile najavljene za četvrti kvartal 2023. godine. S obzirom da je u 2023. godini samo 20,1% nezaposlenih ostvarivalo pravo na novčanu naknadu, najavljene zakonske promjene potrebno je što skorije donijeti.

Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama i Zakonom o državnim službenicima započela je reforma državne i javnih službi.

 

Nezaposlene osobe

Prema podacima HZZ-a krajem prosinca 2023. godine bilo je registrirano 114.982 nezaposlenih, 2,41% manje nego godinu ranije.

Na dan 31. prosinca 2023. godine u evidenciji tražitelja zaposlenja je bilo prosječno 169 osoba u dobi iznad 65 godina, što je porast od 168% u odnosu na prethodnu godinu, te 307 umirovljenika, odnosno 106% više nego na kraju 2022. godine.

U evidenciji nezaposlenih osoba nalazila se i 61 osoba koja je ostvarila pravo na međunarodnu zaštitu: 44 osobe u statusu azilanta, pet članova obitelji osobe pod međunarodnom zaštitom, pet tražitelja međunarodne zaštite s pravom na rad te sedam osoba pod supsidijarnom zaštitom.

Zaprimali smo pritužbe vezane za mjere aktivne politike zapošljavanja i rad HZZ-a. Tako se u pritužbama vezanima uz mjeru Samozapošljavanje navodi da područni uredi HZZ-a bez objektivnih kriterija vrednuju/boduju radno iskustvo, razdoblje volontiranja i obrazovanje kandidata te parametre poput održivosti i konkurentnosti, zbog čega pritužitelji ukazuju da nisu ostvarili potpore. Pojedini su nakon podnošenja prigovora na negativnu ocjenu ipak ostvarili potpore, a u odnosu na ostale pritužitelje naš ispitni postupak je u tijeku. 

„Poštovani, javljam se vezano uz susret sa savjetnicom … jer smatram da je njezino ponašanje potpuno neprihvatljivo i sramotno… Dotična ima običaj poslati mail s jednom informacijom, zatim za dva dana sms koji pobija dotični mail. A uživo vršiti sasvim treće i optužuje isključivo mene za cijelu situaciju u potpunosti negirajući i vlastitu sukrivnju. Znači tri oprečne informacije u samo pet dana … istina je da me zbog lošeg fizičkog i psihičkog stanja dotična vjerojatno ima pravo izbaciti s Burze, ali apsolutno nitko nema pravo derati se na mene i zlostavljati me. Jasno mi je da ovaj e-mail neće ništa promijeniti, ali već dva dana ne mogu spavati i moram nešto poduzeti…“

Za razliku od prethodnih godina, evidentirali smo samo jednu pritužbu vezanu uz novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i to zbog nemogućnosti istovremenog korištenja te naknade i novčane pomoći za obrazovanje, a ispitni postupak je u tijeku. Vodimo i ispitni postupak po pritužbi nezaposlene osobe nezadovoljne odnosom savjetnice HZZ-a prema njoj, zbog čega je najavila izlazak iz evidencije nezaposlenih HZZ-a.

 

Radni odnosi u državnoj službi, javnim službama i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Godinu 2023. posebno je obilježilo donošenje novog Zakona o državnim službenicima i Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji se primjenjuju od 1. siječnja 2024. godine. Mijenjane su i odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o čemu više pišemo u poglavlju o obrazovanju.

Sudjelovali smo u svim javnim raspravama o navedenim zakonima, pa tako i u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Odredbama toga Zakona regulira se mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu i za službenike i namještenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao što je to omogućeno državnim službenicima i namještenicima. No Zakon nije stupio na snagu u 2023. godini već je u pripremi njegov Konačni prijedlog.

Tijekom 2023. godine održani su brojni prosvjedi i štrajkovi zaposlenih u državnoj i javnim službama koji su tražili povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada. U ožujku 2023. je održan veliki prosvjed pod nazivom „SOS za zdravstvo“ u organizaciji Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatske udruge bolničkih liječnika, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine i Inicijative mladih liječnika.

Prosvjed je organiziran jer MZ nije ispunio zahtjeve za izmjenu koeficijenata za plaće određenih kategorija liječnika, donošenje normativa o vremenu potrebnom za obavljanje pojedinih pregleda, revidiranje nepovoljnih ugovora za specijalizante te donošenje posebnog zakona o radno-pravnom statusu liječnika. Prosvjed je okončan nakon što su Uredbom o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama izjednačeni koeficijenti za plaće specijalista i užih specijalista te liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim liječnicima.

Nakon liječnika, u svibnju su prosvjed organizirali sindikati medicinskih sestara i ostalog osoblja u zdravstvu pod nazivom “I mi smo zdravstvo”, tražeći da se medicinskim sestrama povećaju plaće te da se i za njihovu profesiju donese zakon o posebnom radno-pravnom statusu. Sindikati su s Vladom RH dogovorili da će dio zahtjeva riješiti kolektivnim ugovorom.

U svibnju su u „bijeli štrajk“ stupili suci, tražeći veće plaće i bolje uvjete rada, za vrijeme kojeg su radili samo na hitnim predmetima. Potom su u štrajk stupili i službenici i namještenici u pravosuđu. Štrajk je trajao od 5. lipnja do 26. srpnja, kada je Sindikat državnih službenika i namještenika dogovorio s Vladom RH povećanje plaća u pravosudnom sustavu od 12%. Iako je štrajk okončan, ukazao je na specifičan položaj službenika i namještenika koji rade u pravosudnim tijelima i svim ostalim neovisnim institucijama.

Vlada RH je od lipnja do kolovoza 2023. godine donijela tri odluke o isplati privremenog dodatka na plaću, kojima se službenicima i namještenicima s najnižim koeficijentima, kroz mjesečni dodatak plaće povećavaju za 60 do 100 eura. Odluke su obrazložene potrebom poduzimanja interventnih mjera do cjelovitog uređivanja sustava plaća u državnoj i javnim službama. Nakon što su sindikati ukazali na problem isplate spomenutog dodatka kod službenika i namještenika koji su se od lipnja do srpnja nalazili na godišnjem odmoru ili na bolovanju dužem od 42 dana, ubrzo im je isplaćen puni iznos.

Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kojim se uređuje sustav plaća za oko 245.000 zaposlenika, nadomjestio je više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću. Njime je umjesto dosadašnjeg sustava plaća s 2.500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka, uvedeno 16 platnih razreda s rasponom koeficijenta za plaće od jedan do osam.

Primjedbe i prijedloge za učinkovitijim zakonskim rješenjem iskazali smo u javnoj raspravi te dostavljanjem mišljenja nadležnim saborskim odborima. Naše primjedbe odnosile su se na ocjenjivanje samo 5% zaposlenih „izvrsnima“, a 15% „naročito uspješnima“, što utječe i na ograničenje promicanja u plaći. Predložili smo i drugačiju regulaciju dodatka za učinkovitost kako bi bio poticajan, jer će na sada propisan način zaposlenicima prosječno trebati šest godina da ostvare pravo na prvi dodatak od 3%. Problematizirali smo i što će većina ključnih elemenata (vrednovanje radnih mjesta, kriteriji ocjenjivanja, koeficijenti i platni razredi) biti propisana uredbama i pravilnicima, koji se ne donose u istoj proceduri kao zakoni.

Iako je reforma sustava plaća najavljivana godinama, zakonodavni postupak i javno savjetovanje bili su iznimno kratki ne ostavljajući prostora za sveobuhvatnu razmjenu mišljenja. Nisu predstavljeni rezultati analize Svjetske banke i konkretni, odnosno cjeloviti podaci o plaćama koji su bili temelj za donošenje zakona i sustavno uređenje plaća, niti rezultati vrednovanja radnih mjesta. Rezultat svega je osnovni zakonski okvir nadopunjen brojnim uredbama i pravilnicima koji nisu prošli postupak savjetovanja s javnošću.

Usvojen je i novi Zakon o državnim službenicima kojim se, među ostalim, kao bitna novina uvodi centralizirani sustav zapošljavanja (CSZ) putem online testiranja. U postupku njegovog donošenja ukazali smo da je nužno, s ciljem objektivnog i transparentnog zapošljavanja najkompetentnijih kandidata, i onima koji nemaju pristup internetu ili osobnom računalu, omogućiti podnošenje prijava na javni natječaj. Također, bitno je voditi računa da ova vrsta sustava ne smanji autonomiju neovisnih institucija pri odabiru zaposlenika koji osim općih, trebaju zadovoljavati i dodatne uvjete obzirom na opis poslova radnih mjesta na koja se zapošljavaju, a kako bi se u konačnici odabrali najbolji kandidati.

Kao jedan od izazova primjene tada važećeg Zakona o državnim službenicima, istaknuli smo i slučajeve u kojima državni službenici podnose žalbe Odboru za državnu službu, koji poništava rješenja i vraća ih na ponovni postupak, dok prvostupanjska tijela ponovno donose ista ili slična rješenja koja Odbor ponovno poništava. Stoga smo ukazivali da je radi učinkovitijeg postupka potrebno propisati da žalba odgađa izvršenje rješenja ili ograničiti vraćanje na ponovni postupak na najviše dva puta, nakon čega se može pokrenuti upravni spor. Prijedlog nije usvojen.

Prema podatcima Odbora i dalje je najčešći razlog poništavanja prvostupanjskih rješenja njihova nedovoljna obrazloženost, posebno onih o rasporedu službenika na druga radna mjesta nakon ustrojstvenih promjena. Ukazujemo na slučajeve službenika koji je od 2018. godine zaprimio osam poništenih rješenja o premještaju i tri poništena rješenja o rasporedu,  službenice koja i dalje podnosi žalbe na rješenje o rasporedu iz 2012. godine, te službenika koji je podnio sedam žalbi na rješenje o rasporedu.

Zaposleni u javnim službama, naročito u zdravstvenim i odgojno-obrazovnim ustanovama te na  fakultetima, obraćali su nam se zbog povrede dostojanstva i uznemiravanja (mobinga) na radnom mjestu češće nego ostali zaposlenici, ponekad i anonimno. Pritom zabrinjava što ponekad zlostavljanje traje i nekoliko godina, a da radnici zbog nepoznavanja propisa, straha od otkaza ili nedostatka sredstava za odvjetnika, nisu iskoristili raspoložive pravne instrumente poput tužbe radi zaštite prava osobnosti ili kaznene prijave zbog kaznenog djela zlostavljanja na radu.

Preporuka 17.

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da predloži izmjene Zakona o radu radi bolje zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja na radu

No ukazujemo i na pozitivan primjer radnice koju je poslodavac zaštitio od zlostavljanja od strane nadređenoga, izricanjem hitne mjere upozorenja zlostavljaču, nakon čega se vratila na rad s bolovanja te navela da ubuduće „neće oklijevati prijaviti njegovo ponašanje koje ne bude u redu“.

Udruga Mobbing obavijestila nas je da sudovi rijetko pružaju zaštitu radnicima u slučaju mobinga uz obrazloženje da u RH ne postoji zakonski okvir o zabrani zlostavljanja na radu, kao i da u slučajevima utvrđene povrede dostojanstva radnik u pravilu ostvaruje tek simboličku naknadu nematerijalne štete.

Na nedostatni zakonodavni okvir zaštite od mobinga ukazujemo veći duži niz godina. U hrvatskom pravnom sustavu i dalje ne postoji definicija mobinga te zaštita od istog nije dovoljno jasno uređena. Osobe koje se smatraju žrtvama mobinga često ne znaju koja im sve pravna sredstva stoje na raspolaganju radi zaštite njihovih prava, niti mogu procijeniti radi li se u konkretnom slučaju o povredi dostojanstva u smislu u kojem istu definira ZOR, zlostavljanju na radu u smislu definicije kaznenog djela iz KZ-a ili uznemiravanju kojeg definira ZSD.

Imajući u vidu da nije usvojena preporuka iz Izvješća za 2022. godinu o potrebi ratifikacije Konvencije Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190, ponavljamo potrebu njenog ratificiranja, s ciljem učinkovitije zaštite radnika od uznemiravanja na radnom mjestu.

Preporuka 18. (ponovljena)

Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190

Nastavili smo zaprimati i pritužbe na nezakonitosti pri zapošljavanju u javnim službama. Pritužitelji su navodili da je izabrani kandidat imao lošije kompetencije od njih, da nije ispunjavao uvjete javnog natječaja ili da je netko već radio na radnom mjestu za koje je proveden natječaj.

Pritužiteljima smo dali opću pravnu informaciju o raspoloživim pravnim sredstvima te smo ih uputili na podnošenje predstavki nadležnoj inspekciji, kao i na mogućnost izjavljivanja prigovora odgovornoj osobi poslodavca (čelniku tijela), protiv odluke o izboru kandidata, sukladno Odluci Ustavnog suda U-III-4016/2015 iz 2019. godine. Prema navedenoj Odluci, javne ustanove o prigovorima kandidata trebaju donositi rješenja protiv kojih se može pokrenuti upravni spor, čime se omogućuje sudska kontrola nad provedenim natječajnim postupkom.

 

Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu

Pritužbama i upitima najčešće su nam se obraćali zaposleni u gospodarstvu i obrtu, a sve češće nam se obraćaju i građani koji ukazuju na povrede prava radnika zaposlenih u privatnom sektoru, iako sami nisu zaposlenici tih konkretnih poslodavaca.

Pritužbe su se pretežito odnosile na nezakonite otkaze, izricanje upozorenja pred otkaz, neprijavljeni rad (bez sklopljenog ugovora o radu i/ili prijave nadležnim tijelima osiguranja), neisplatu plaće, naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, naknade za neiskorišteni godišnji odmor nakon prestanka radnog odnosa, neuručenje obračuna dugovane dospjele plaće ili naknade plaće, isplatu plaće „na ruke“, kašnjenje u isplati plaće, nezakonitosti u vođenju evidencije o radnom vremenu radnika, nezakonit i neplaćen prekovremeni rad, povrede prava na odmor, zlostavljanje na radu (mobing), neprijavljivanje ozljede na radu te neuplatu doprinosa za obvezna osiguranja. Obraćali su nam se i studenti, ukazujući na neisplatu naknade za obavljeni rad temeljem ugovora o obavljanju studentskog posla, kao i na prekomjerno radno opterećenje, zbog nedovoljnog broja radnika.

„Pozdrav, jedno pitanje na koje se nadam odgovoru. Ako poslodavac (ne bih ga sada navodio) napravi ugovor s radnikom (ja) u kojem je naveo da će isplaćivati plaću do 15. u mjesecu, pa jedan mjesec kasni 11 dana, drugi mjesec 15 dana, a treći još nije isplatio jer misli da to nije kašnjenje, jeli to u redu? Kako bi radnik trebao podmiriti troškove na vrijeme (npr. računi)…”

Broj i sadržaj pritužbi i upita pokazuje da radnici i dalje često ne znaju da im je poslodavac obvezan pri isplati plaće uručiti obračun plaće, kao i obračun neisplaćene plaće koji predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje mogu putem FINA-e ostvariti svoje novčano potraživanje bez vođenja sudskog postupka.

Imajući u vidu da pučka pravobraniteljica nema ovlasti provoditi ispitni postupak po pritužbama zbog povreda radnih prava u gospodarstvu i obrtu, osim u slučajevima diskriminacije ili zaštite prijavitelja nepravilnosti prema posebnim propisima, pritužiteljima smo davali opće pravne informacije o pravnim instrumentima zaštite te im ukazivali na mogućnost sudske zaštite, vodeći računa o prekluzivnim i zastarnim rokovima.

Neki radnici su se prituživali na prenisku plaću, odnosno da im se isplaćuje minimalna plaća (za 2023. iznosila je 700 eura bruto). Prema podacima DIRH-a u 2023. godini poslodavci za 733 radnika, što je 60 radnika, odnosno 8,19% više nego 2022. godine, nisu isplatili niti minimalnu plaću. Inspekcijskim nadzorima utvrđena su 323 prekršaja zbog kojih su protiv poslodavaca podneseni optužni prijedlozi.

Također, inspektori su protiv odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 42 kaznene prijave, od čega 39 za kazneno djelo neisplate plaće, sedam za kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja i jednu zbog kaznenog djela povrede prava na rad. MUP ističe da je zbog neisplate plaće u 2023. godini prijavljeno 90 kaznenih djela, odnosno počinitelja, što je 40% manje nego godinu ranije.

Nezakonitosti vezane uz rad na određeno vrijeme i dalje su značajan problem u gospodarstvu i obrtu, zbog čega su nam se obraćali radnici upitima i prijavama protiv poslodavaca. Najveći broj upita upućenih MRMSOSP-u također se odnosio na sklapanje i prestanak takvih ugovora, a na nezakonitosti oko sklapanja ovih ugovora ukazivali su nam i sindikati. Prema podacima HZMO-a na dan 30. studenog 2023. bilo je 19,75% osiguranika s ugovorima na određeno vrijeme, što je 2,09 postotnih poena manje nego prethodne godine.

Udio osiguranika na određeno u ukupnom broju osiguranika

DIRH nas je obavijestio da je u skladu s našim ranijim preporukama, kontinuirano provodio inspekcijske nadzore sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, te su utvrdili osnovanu sumnju u 275 povreda, od čega su se 222 prekršaja odnosila na poslodavce pravne, a 53 na poslodavce fizičke osobe.

U vezi poslova privatne zaštite, još nisu doneseni svi potrebni pravilnici radi primjene Zakona o privatnoj zaštiti (ZPZ), na što smo ukazivali u Izvješću za 2022. godinu. Tijekom 2023. godine MUP je proveo 2.040 inspekcijskih nadzora nad provedbom ZPZ-a te je radi utvrđenih nepravilnosti pokrenuto 105 prekršajnih postupaka.

S obzirom da su inspektori rada DIRH-a državni službenici čije su ovlasti regulirane Zakonom o Državnom inspektoratu i drugim posebnim propisima, a na čiji smo nedostatak zbog odlazaka u mirovinu i radnu opterećenost ukazivali u prethodnim izvješćima, nadamo se da će izmjene Zakona o Državnom inspektoratu iz 2023. godine te donošenje Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi 2024. godine, rezultirati dovoljnim brojem inspektora primjereno plaćenima za svoj rad. Naime, upravo su inspektori DIRH-a bitan čimbenik nadzora poštivanja prava zaposlenih u gospodarstvu i obrtu.

Pojedini sindikati i OCD-i ukazali su na dugogodišnju praksu sklapanja ugovora o radu u kojima je pod mjestom rada navedena Republika Hrvatska te pojavu nove prakse gdje je kao mjesto rada navedena Europa ili Europska unija. Poslodavci tako mogu jednostrano mijenjati mjesto rada i navesti radnika na otkaz ukoliko ne može promijeniti mjesto stanovanja ili putovati na udaljenije mjesto rada. Mjesto rada je obvezan sadržaj ugovora o radu te bi trebao biti puno određeniji od navođenja područja države, kontinenta ili njegovog većeg dijela. Iznimka postoji jedino kada zbog prirode posla ne postoji stalno ili glavno mjesto rada ili je ono promjenjivo, ali tada ugovor mora sadržavati podatak o različitim mjestima na kojima se rad obavlja ili bi se mogao obavljati.

Neki sindikati su naveli da se institut pripravnosti zlouporabljuje pa su radnici u pripravnosti i po nekoliko tjedana uzastopno. Za to vrijeme ne mogu slobodno raspolagati svojim slobodnim vremenom, što može imati negativne posljedice na ravnotežu privatnog i poslovnog života. Dodatno, pripravnost se prema ZOR-u ne smatra radnim vremenom i često se za istu putem kolektivnog ugovora ili ugovora o radu ugovara samo simbolična naknada.

Pojedini sindikati ukazali su na probleme pri ostvarivanju prava na kolektivno pregovaranje zbog nemogućnosti uspostave suradnje s poslodavcima. O nemogućnosti kolektivnog pregovaranja radi zaštite prava i interesa radnika i poboljšanja uvjeta rada, upozorio je i Europski gospodarski i socijalni odbor u Izvješću o posjetu Hrvatskoj u ožujku 2023. godine, ističući da je posljednjih godina zabilježen povećani pritisak na radnike članove sindikata te da je sudjelovanje socijalnih partnera u postupku donošenja odluka tek simbolično. Navodi se i da prekomjerna regulacija prava iz radnog odnosa ide nauštrb kolektivnog pregovaranja.

Ukazujemo da je Poveljom o temeljnim pravima EU propisano pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje, a prema Konvenciji br. 98, o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja, radnici i poslodavci, ili njihove organizacije, trebaju poduzimati odgovarajuće mjere za poticanje dobrovoljnog pregovaranja između poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika kako bi kolektivnim ugovorima utvrdili uvjete zaposlenja. Također, Ustav RH upućuje na uređivanje prava zaposlenih na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje putem kolektivnih ugovora.

Preporuka 19.

Hrvatskoj udruzi poslodavaca, da potiče poslodavce na kolektivno pregovaranje s ciljem poboljšanja radnih i materijalnih uvjeta radnika, a time i cjelokupnog poslovanja

U sklopu projekta PO MJERI, čiji je nositelj Fantastično dobra institucija-FADE IN, s partnerom Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju-BRID, predstavljeni su nam rezultati istraživanja „Tekstilna industrija Osijeka: poboljšanjem uvjeta rada ka održivoj domaćoj tekstilnoj industriji“, provedeno u suradnji s tekstilnim radnicama, obrtnicima i drugim tekstilnim stručnjacima u Osijeku. Istraživanje sadrži podatke o uvjetima rada u tekstilnim tvornicama i pogonima u Osijeku te pruža uvid u iskustvene iskaze bivših i sadašnjih radnica u industriji koja je nekada predstavljala značajnu proizvodnu granu, no to više nije. S obzirom na smanjenje opsega proizvodnje, ukazano je i na potrebu reforme i modernizacije strukovnog obrazovanja vezanog uz tekstilnu industriju, kako bi ju se nastajalo revitalizirati.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Prava hrvatskih branitelja i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Izražavanje u javnom prostoru, Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava, Zaštita prijavitelja nepravilnosti i Pravo na privatnost i Umjetna inteligencija.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.