* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz nacionalne manjine možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

Tijekom godine obilježena je dvadeseta godišnjica donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (UZPNM), kojim se oživotvoruju neke od najviših vrednota ustavnog poretka RH: jednakost, nacionalna ravnopravnost i poštivanje prava čovjeka. Njime su regulirana prava nacionalnih manjina, osiguran je njihov politički subjektivitet te su nacionalne manjine pozicionirane u društvu. UZPNM-om su uvedeni visoki standardi manjinskih prava, a najbolji rezultati postižu se u području kulturne autonomije. Napredak se ostvaruje i u obrazovanju povećanjem broja škola u kojima se nastava održava (i) na manjinskim jezicima, no u području obrazovanja prisutni su problemi sa školama s nastavom na srpskom jeziku i pismu te sa školama u kojima se formiraju isključivo ili dominantno romski razredi, o čemu pišemo u poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla. Najizraženiji problemi u implementaciji prava iz UZPNM-a prisutni su u područjima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, prava na adekvatnu zastupljenost među zaposlenima u upravi i pravosuđu te na adekvatnu prisutnost u medijima.

Iako je izmjenama i dopunama Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. prolongirano provođenje brojnih aktivnosti, Vlada surađuje s predstavnicima nacionalnih manjina i institucijama te se problemi i potrebe manjinskih zajednica postupno rješavaju. Kako bi se što više postavljenih ciljeva realiziralo, potrebno je pratiti izvršavanje Operativnih programa te poticati nositelje aktivnosti na njihovo rješavanje.

Rezultati Popisa stanovništva u RH 2021. godine, objavljeni 2022. godine, pokazali su značajan pad ukupnog broja stanovnika, koji je još intenzivniji među pripadnicima nacionalnih manjina. Kako mnoga prava nacionalnih manjina proizlaze iz određenog udjela pripadnika manjina u stanovništvu, posebice na razini općina, gradova i županija, rezultati Popisa imaju ili mogu imati izravni utjecaj na pravo na izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, pravo na izbor u predstavnička i izvršna tijela JLP(R)S te pravo na uporabu manjinskih jezika i pisama.

 

Rezultati Popisa stanovništva 2021. godine

Prema Popisu stanovništva 2011. godine u RH je živjelo 328.738 pripadnika nacionalnih manjina, dok ih je prema Popisu 2021. godine bilo 240.079, što je smanjenje od 26,97%. Usporedbe radi, ukupan broj stanovnika RH 2011. godine iznosio je 4.284.889, dok je 2021. bilo 3.871.883 stanovnika, što je 9,64% manje.

Udio pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom broju stanovnika 2011. godine iznosio je 7,67%, a 2021. godine pao je na 6,2%. Od 22 nacionalne manjine 16 ih bilježi pad broja pripadnika, a tek šest rast.

 

Kulturna autonomija

Vlada RH nastavlja podržavati promicanje kulturne autonomije nacionalnih manjina. Ministarstvo kulture i medija sufinancira programe kroz koje se čuva manjinski kulturni identitet, a putem Savjeta za nacionalne manjine udrugama i ustanovama nacionalnih manjina doznačavaju se sredstva koja im omogućavaju da izraze, sačuvaju i razvijaju identitet u područjima informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija.

Odlukom o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2022. godini Savjet je udrugama i ustanovama nacionalnih manjina rasporedio 50,2 milijuna kuna, odnosno 5,5% više nego 2021. godine. Odlukom o rasporedu sredstava za programe stvaranja materijalnih pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine u 2022. godini, raspoređeno je 1,12 milijuna kuna za sufinanciranje izgradnje društvenih domova u romskim naseljima u Slavonskom Brodu i Paragu, koji će donijeti višestruku korist romskim zajednicama. Pored toga, u Zagrebu je otvoren Romski edukacijsko-kulturni centar.

Sredstva se dodjeljuju i na lokalnim razinama za kulturne projekte koje provode manjinske udruge te se u području kulturne autonomije ostvaruje visok stupanj provedbe UZPNM-a.
Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti te u upravnim i pravosudnim tijelima

U vezi političke zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima vlasti, zbog smanjenja udjela manjinskog stanovništva smanjit će se i broj predstavničkih i izvršnih tijela na regionalnoj i lokalnoj razini u kojima imaju pravo na političku zastupljenost. Tako je udio pripadnika srpske manjine pao ispod minimuma koji im jamči pravo na zamjenika župana u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, što je slučaj i sa češkom nacionalnom manjinom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Udio pripadnika srpske nacionalne manjine pao je i ispod minimuma koji im jamči pravo izbora zamjenika gradonačelnika/načelnika Pakraca, Podgorača, Viljeva, Rasinje i Dragalića, kao i prava na izbor predstavnika u 18 gradskih/općinskih vijeća, u: Kutini, Sisku, Jasenovcu, Ivanskoj, Velikom Grđevcu, Viškovu, Otočcu, Brinju, Crncu, Čačincima, Lukaču, Voćinu, Garčinu, Vladislavcima, Osijeku, Petlovcu, Tovarniku i Fažani. Udio pripadnika romske manjine u Peterancu, mađarske u Erdutu i talijanske u Višnjanu također je pao ispod minimuma koji jamči izbor predstavnika u općinskom vijeću.

S druge strane, zbog porasta u udjelu u stanovništvu pripadnici romske manjine imat će pravo izabrati zamjenika župana Međimurske županije te zamjenika načelnika u Općini Mala Subotica. Imat će pravo izabrati i predstavnike u novih šest gradskih/općinskih vijeća, u Cestici, Đurđevcu, Hlebinama, Petlovcu, Murskom Središću i Domašincu, dok će zbog porasta udjela pripadnici srpske manjine moći izabrati predstavnika u općinskom vijeću u Bereku, a bošnjačke u Stonu.
Kako UZPNM, Zakon o lokalnim izborima i Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi daju mogućnost jedinicama da statutima predvide izbor manjinskih predstavnika u predstavnička i izvršna tijela unatoč udjelu pripadnika manjine nižem od minimuma propisanog zakonom, točan broj lokalnih i regionalnih predstavničkih i izvršnih tijela u kojima će pripadnici nacionalnih manjina ostvarivati pravo na političku zastupljenost bit će poznat tek prije slijedećih lokalnih izbora.

Vezano za pravo pripadnika nacionalnih manjina na razmjernu zastupljenost među zaposlenima u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima, propisano UZPNM-om, prema posljednjim dostupnim podacima MPU, s danom 31. prosinca 2021. među zaposlenima u TDU, stručnim službama i uredima Vlade RH tek ih je 3,03%.

Preporuka 89.
Ministarstvu pravosuđa i uprave, da u podatke o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosuđu ne uvrštava osobe koje se nisu nacionalno izjasnile

Prema podacima MPU među dužnosnicima u sudovima ih je 2,86%, a među službenicima, namještenicima i vježbenicima 3,07%, dok ih je među dužnosnicima u državnim odvjetništvima 3,62%, a među službenicima, namještenicima i vježbenicima 2,95%. No kako MPU među pripadnike nacionalnih manjina uvrštava i osobe koje su nacionalno neopredijeljene, stvarni udio pripadnika neke od 22 nacionalne manjine u pravosuđu još je nešto niži: među dužnosnicima u sudovima 2,74%, među službenicima, namještenicima i vježbenicima 2,73%, među dužnosnicima u državnim odvjetništvima 3,46%, a među službenicima, namještenicima i vježbenicima 2,54%.

Iz dostupnih podataka razvidno je da se pravo prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosuđu iz čl. 22 UZPNM-a primjenjuje izuzetno rijetko, kao i da se njime neće postići razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina.

Iako dio javnosti smatra kako je pravo prednosti pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju prema čl. 22 UZPNM-a nepravedno i da se njime favorizira pripadnike manjina, primjenom ovog mehanizma se ne diskriminira većinski narod. jer se primjenjuje samo ukoliko je kandidat, pripadnik nacionalne manjine koji se na ovo pravo pozvao, na vrhu liste bodovno izjednačen s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili to jest, ali se na pravo prednosti nije pozvao. Pri tome, prednost se ne može primijeniti ukoliko je u tijelu već postignuta razmjerna zastupljenost nacionalne manjine kojoj pripada kandidat koji se pozvao na pravo prednosti. Dakle, pravo prednosti iz UZPNM-a nikada ne favorizira kandidata pripadnika manjine koji je postigao lošiji rezultat na testiranju od bilo kojeg drugog kandidata.

Ravnopravna i službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina

Ravnopravna službena uporaba manjinskog jezika i pisma ostvaruje se na području JLS kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika te jedinice. No, ostvaruje su i ukoliko je to predviđeno međunarodnim ugovorima, kao i kada je propisano statutom jedinice lokalne ili područne samouprave, iako pripadnici neke manjine čine manje od trećine stanovništva jedinice.

Prema rezultatima Popisa stanovništva 2011. pripadnici pojedine manjine činili su najmanje trećinu stanovništva u 27 JLS: u 23 jedinice pripadnici srpske te u po jednoj pripadnici češke, slovačke, talijanske i mađarske nacionalne manjine. Prema Popisu 2021. godine udio pripadnika pojedine nacionalne manjine smanjen je ispod trećine u četiri JLS: srpske u Općini Donji Kukuruzari (s 34,82% na 31,20%) i gradovima Vrbovskom (s 35,22% na 32,38%) i Vukovaru (s 34,87% na 29,73%) te slovačke manjine u Općini Punitovci (s 36,94% na 32,38%), zbog čega u tim jedinicama manjinski jezik više ne mora biti u službenoj uporabi.
S druge strane, udio pripadnika romske nacionalne manjine u Općini Orehovica porastao je s 18,29% na 33,68%, čime su se stekli uvjeti za ostvarivanje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici romske manjine.

Nakon objave rezultata Popisa stanovništva 2021. godine, Gradsko vijeće Grada Vukovara ukinulo je dvojezičnost, koja je ondje bila uvedena u minimalnom opsegu. Pri tome, Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina te Odbor stručnjaka za Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima naglašavaju da je zakonski prag od najmanje trećine stanovništva previsok, a u Rezoluciji o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina od strane RH, koju je usvojio Odbor ministara VE u veljači 2022. godine, preporuča se njegovo smanjenje.

Dodatno, tijelima na nacionalnoj razini preporuča se da aktivno potiču lokalne jedinice u kojima govornici manjinskog jezika čine manje od trećine stanovništva, ali su prisutni u dovoljnom broju, na uvođenje manjinskog jezika u ravnopravnu i službenu uporabu.
Dok je Istra primjer uvažavanja multietničnosti i multikulturalnosti, jer je talijanski jezik uveden u brojne jedinice u kojima pripadnici talijanske manjine čine znatno manje od trećine stanovništva, ćirilično pismo i dalje se stigmatizira pa dvojezične ploče s nazivima naseljenih mjesta, izuzev djelomično u Donjem Lapcu, nisu postavljene u jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava, čak ni u naseljima u kojima srpska zajednica čini preko 90% stanovništva. Kako bi se ova prava realizirala, ponavljamo kako je potrebno donijeti akcijski plan postavljanja dvojezičnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta te ga provesti u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava.

Preporuka 90. (ponovljena)
Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu pravosuđa i uprave i Hrvatskim cestama, da usuglase i donesu akcijski plan postavljanja dvojezičnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta i provedu ga u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava

Osim toga, u prosincu 2021. novim statutom Općine Dežanovac, u kojoj je 22,80% Čeha te upotreba češkog jezika i pisma ima dugu tradiciju, ispuštene su ranije odredbe kojima je bila propisana ravnopravna službena uporaba češkog jezika u naseljima Dežanovac, Donji Sređani i Golubinjak, iako su prethodno MPU i ULJPPNM iznijeli mišljenje da smanjivanje ovih prava nije u skladu s europskim standardima i najboljom praksom, da je potrebno zadržati njihovu prijašnju razinu, kao i da je ranije upravo Općina Dežanovac bila navedena kao pozitivan primjer u izvješćima o provedbi Okvirne konvencije i Europske povelje, koje je RH dostavila Vijeću Europe.

Kako bi se preveniralo smanjivanje dostignutog stupnja prava, ali i uništavanje latinično-ćiriličnih natpisa koje bi tek trebalo postaviti, potrebno je podići svijest o pravima nacionalnih manjina te značaju i vrijednosti manjinskih jezika i pisama, kao i potrebi njegovanja raznovrsnosti identiteta sredina u kojima pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno žive, što je navedeno i u Rezoluciji Odbora ministara VE.

Preporuka 91.
Vladi Republike Hrvatske, da osmisli i provede kampanju usmjerenu prema široj javnosti o vrijednosti manjinskih jezika i pisama te njihovoj uporabi u javnoj sferi

U Rezoluciji Odbora ministara VE navedeno je i da je potrebno osigurati da sve lokalne jedinice poštuju i primjenjuju predviđena manjinska jezična prava, s obzirom da još nisu uspostavljeni mehanizmi za slučajeve u kojima JLS ne provode obveze ili opstruiraju provedbu ovih prava, iako je Ustavni sud još 2014., a potom i 2019. godine, naložio Vladi RH da to učini. Tako u Općini Gračac i dalje odredbe statuta o uporabi srpskog jezika i ćirilice nisu usklađene s UZPNM-om i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, dok su u Plaškom, Vrbovskom i Donjim Kukuruzarima statuti usklađeni, no prava se nisu primjenjivala u praksi.

Prema UZPNM-u pripadnici manjina imaju pravo na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu, što u daleko najvećoj mjeri koriste pripadnici talijanske manjine.

 

Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i interkulturalno obrazovanje

Odgoj i obrazovanje na jezicima i pismima nacionalnih manjina jedan je od temelja očuvanja manjinskih identiteta. Od 22 nacionalne manjine, 16 ih ima mogućnost obrazovanja na vlastitom jeziku i pismu. Od predškolskih do srednjoškolskih ustanova u odgoj i obrazovanje na manjinskim jezicima uključeno je preko deset tisuća djece, a broj škola u kojima se provodi ova nastava je u konstantnom porastu. Tako je za 2022./2023. godinu MZO izdalo suglasnosti za ustroj nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina po modelu C za novih sedam osnovnih i dvije srednje škole.
Nakon što je 2020. MZO donijelo kurikulum predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine (model C), izdane su suglasnosti za ustroj nastave i zapošljavanje učitelja u četiri osnovne škole: u Jagodnjaku, Kuršancu, Orehovici i Podturenu, a u tri posljednje navedene započela je i provedba nastavnog predmeta, u koji je uključeno ukupno 80 učenika.

Nakon što je 2021. godine postignut napredak u pogledu škola u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojima se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, jer je Županija prihvatila statute škola, nije bilo napretka u rješavanju zahtjeva općina Borovo, Negoslavci i Markušica za prijenosom osnivačkih prava na osnovnim školama, koji su podnijeti još 2015. godine. Iako je MZO još 2019. godine uputilo Županiji preporuku da se na dnevni red županijske skupštine uvrste zahtjevi općina za prijenos osnivačkih prava, županijska skupština još nije raspravljala o ovim zahtjevima niti je prenijela osnivačka prava, zbog čega ponavljamo raniju preporuku.
Kako bi se podigla svijest o vrijednosti manjinskih zajednica, Odbor ministara VE preporučio je da se u nastavne sadržaje povijesti, glazbe i građanskog odgoja za sve učenike svih škola uvrste sadržaji o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskom društvu, kao i o njihovoj povijesti i kulturi.

Tijekom 2022. godine izrađena je analiza kurikuluma i udžbenika te je zaključeno da nacionalni kurikulumi promoviraju europske principe i preporuke, da je u značajnoj mjeri to slučaj i s predmetnim kurikulumima, no navedeno je, između ostaloga, da bi autori udžbenika trebali izbjegavati kolektiviziranje i često identificiranje manjinskih grupa s određenom vlašću ili režimom, da bi trebali u udžbenike uključiti veći broj referenci i osoba iz redova nacionalnih manjina, kao i poticati na učenje o pozitivnom doprinosu manjina u lokalnoj zajednici gdje se nastava odvija.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina

Iako imaju samo savjetodavnu ulogu, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina kao dio lokalne i područne samouprave mogu imati značajan utjecaj i doprinijeti boljem funkcioniranju multietničkih zajednica i sudjelovati u kreiranju razvoja, u obostranom interesu većine i manjine.

No potencijali suradnje vlasti i manjinskih vijeća i predstavnika nisu uvijek prepoznati, nekad od strane manjinskih vijeća i predstavnika, a ponekad od strane JLP(R)S. Zbog toga pripadnici nacionalnih manjina ističu kako bi pri eventualnim izmjenama UZPNM-a bilo korisno osnažiti ulogu vijeća i predstavnika, odnosno uz nadležnosti savjetodavnog karaktera omogućiti im i sudjelovanje u donošenju odluka važnih za nacionalne manjine. Dodatno, navode i da je u lokalnim sredinama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva nepotreban izbor vijeća, kao i da je potrebno smanjiti broj članova vijeća, kako bi se poboljšala kvaliteta i omogućio efikasniji rad.

S obzirom na rezultate Popisa 2021. godine, prestali su postojati uvjeti za izbor 70 vijeća i 43 predstavnika nacionalnih manjina. Od 70 slučajeva u kojima više nema uvjeta za izbor vijeća, u 16 su ipak ostvareni uvjeti za izbor predstavnika, dok će 54 vijeća prestati postojati bez prava na izbor predstavnika. Tako će umjesto dosadašnjih 515 biti birano 445 vijeća, a umjesto 144 predstavnika 116.

S obzirom da je posljednje izbore za manjinsku samoupravu, održane 2019. godine, obilježio neujednačen, ali prosječno slab odaziv birača, dijelom i zbog nedostatnih informacija u medijima, potrebno je pojačati informiranje o održavanju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina,
osobito u lokalnim medijima, te osigurati dovoljan broj biračkih mjesta, kako bi se povećala izlaznost, a time legitimitet izabranih vijeća i predstavnika, kako prema manjinskim biračima, tako i prema jedinicama samouprave.

Preporuka 92. (ponovljena)
Vukovarsko-srijemskoj županiji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi prenese osnivačka prava nad osnovnim školama u Borovu, Negoslavcima i Markušici na istoimene općine
Preporuka 93.
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da u obrazovne programe za sve učenike uključi više sadržaja o doprinosu pripadnika nacionalnih manjina ukupnom društvu te lokalnim zajednicama

Pristup sredstvima javnog priopćavanja

Velika je uloga medija u stvaranju atmosfere tolerancije u društvu, odnosno u promociji ravnopravnosti nacionalnih manjina te očuvanju njihovih kulturnih identiteta. Nažalost, zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje je jedno od područja u kojemu se manjinska prava najslabije ostvaruju.

Savjet za nacionalne manjine navodi kako se nastavlja trend nedovoljne zastupljenosti programa namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina u ukupnom programu HRT-a, odnosno da se ne ostvaruje pravo na pristup javnim medijima u obujmu zajamčenom UZPNM-om, Zakonom o HRT-u te Ugovorom između HRT-a i Vlade RH, kao i da je radi unaprjeđenja sadržaja i udjela programa o nacionalnim manjinama u ukupnom programu te emitiranja i proizvodnje programa na jezicima nacionalnih manjina neophodna intenzivnija suradnja Savjeta za nacionalne manjine, ULJPPNM-a, manjinskih organizacija i manjinskih medija s Ravnateljstvom i Programskim vijećem HRT-a.

Na potrebu značajnije prisutnosti nacionalnih manjina u javnim medijima ukazano je i u Rezoluciji Odbora ministara VE, a Odbor stručnjaka za Europsku povelju naveo je i da emisije “Prizma” i “Manjinski mozaik” kratko traju te da se u njima neredovito koriste manjinski jezici, da u sadašnjem formatu nedovoljno pridonose promociji manjinskih jezika, odnosno da je u televizijskom i radijskom programu svim manjinskim jezicima obuhvaćenim Poveljom potrebno dodijeliti redovne i dovoljno duge termine emitiranja.

Pri tome, uključivanjem manjinskih pitanja u opće programe pridonijelo bi se promicanju tolerancije i različitosti te razvijanju kulture dijaloga između većine i manjine.
Pozitivno je što je u novom Ugovoru između HRT-a i Vlade RH za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2027. godine dodan novi misijski cilj HRT-a: čuvanje digniteta i promicanje vrijednosti nacionalnih manjina, kao i što je propisano da će obrazovni programski sadržaji biti posvećeni i kulturnim dostignućima nacionalnih manjina. U siječnju 2023. napokon je osnovana i redakcija za nacionalne manjine, no tek ostaje za vidjeti hoće li biti osigurani dostatni kadrovski i tehnički kapaciteti te hoće li osnivanje doprinijeti većem udjelu i kvaliteti programa o nacionalnim manjinama na HRT-u.

Preporuka 94.
Izbornim povjerenstvima, da informiraju građane kroz medije o održavanju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te odrede dovoljan broj biračkih mjesta
Preporuka 95. (ponovljena)
Hrvatskoj radioteleviziji, da održava redovne konzultativne sastanke s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine
Preporuka 96.
Hrvatskoj radioteleviziji, da poveća udio programa o nacionalnim manjinama, uvrsti ga u značajnijoj mjeri u emisije općeg programa te u emisijama namijenjenima nacionalnim manjinama redovito koristi manjinske jezike

Nadalje, potrebno je i dodatno educirati urednike i novinare, kako bi se objektivnije informiralo i senzibiliziralo javnost o negativnim posljedicama govora mržnje i širenja stereotipa i predrasuda, s obzirom da je dužnost javnih medija čuvati i promicati temeljna ljudska prava, poštovati različitosti, poticati na toleranciju te promicati vrijednosti nacionalnih manjina.

Zaključno, krizna i neizvjesna vremena pogoduju pojavama netrpeljivosti i mržnje prema drugima i drugačijima. Zbog toga je potrebno odgovornim ponašanjem smanjivati postojeće tenzije i izgrađivati povjerenje te štititi naše manjine, jer društvo može napredovati samo ukoliko će se svaki građanin osjećati ravnopravnim i zaštićenim.

S obzirom na drastičan pad broja pripadnika nacionalnih manjina, manjinske identitete potrebno je uvažavati i u slučajevima u kojima pripadnici neke manjine sudjeluju u stanovništvu lokalne jedinice u brojčanim udjelima manjima od propisanih, što UZPNM i omogućava. No kako bi se manjinska prava zaista i provodila u praksi, kroz obrazovanje, medijsko izvještavanje i politički diskurs lišen netrpeljivosti i predrasuda cjelokupno društvo treba osvijestiti o vrijednostima manjinskih kultura, doprinosa pripadnika nacionalnih manjina hrvatskom društvu te važnosti poštivanja manjinskih prava.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Mladi, Pravosuđe, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Pravo na adekvatno stanovanje, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Pravo na privatnost i utjecaj umjetne inteligencije na ljudska prava, Sloboda izražavanja, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.