U Hrvatskoj je u kraćem razdoblju došlo do velikog povećanja broja stranih radnika, koji se suočavaju se s različitim problemima, na radnom mjestu i u drugim područjima života, a trenutno nema ni mjera koje bi im omogućile uspješniju integraciju. Dio tih problema moguće je riješiti izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o strancima koje su bile u javnom savjetovanju do sredine ožujka 2024. godine, predloženo je više pozitivnih promjena. Kako je broj stranih radnika sve veći, a problemi s kojima se suočavaju značajni, potrebno je što prije usvojiti izmjene i dopune ovog Zakona.

U javnom savjetovanju tada je sudjelovala i pučka pravobraniteljica. Mišljenje je dala na temelju rada na pritužbama stranih radnika koji joj se obraćaju sve češće, kao i predmeta koje je otvorila na vlastitu inicijativu. Više o njima možete pročitati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu.

Primjeri pozitivnih prijedloga izmjena

Predložena je veća povezanost državnih tijela i institucija, što bi trebalo osigurati administrativno rasterećenje poslodavaca i službenika policijskih uprava/postaja, kao i učinkovitije provođenje postupaka za zaštitu radnika državljana trećih zemalja.

Dobrodošao prijedlog je i duže trajanje dozvole za boravak i rad – tri umjesto jedne godine, što će rasteretiti policijske službenike koji provode postupak njenog izdavanja i doprinijeti integraciji radnika iz trećih zemalja. Važno je i što ova dozvola više ne bi trebala biti vezana uz poslodavca pa je za pretpostaviti da bi strani radnik ubuduće bio spremniji prijaviti kršenja prava na radnom mjestu.

Prijedlozi omogućavaju da država osigura tečajeve hrvatskog jezika stranim radnicima, što je važno jer je jezik temelj integracije u društvo, a korisno je i za poslodavce i sve građane.

Značajno je i što se Zakonom Hrvatska obvezuje donijeti pravila za smještaj svih stranih radnika, ne samo sezonskih što je do sada bio slučaj. Zbog ove pravne praznine trenutno je moguće smjestiti više ljudi u mali i neadekvatan prostor, što je postao jedan od istaknutijih problema kršenja prava stranih radnika, o kojem su često izvještavali i mediji.

Kako dodatno poboljšati Zakon

Pučka pravobraniteljica uputila je više komentara na izmjene i dopune Zakona, kako bi pomogla pripremi kvalitetnijeg zakonskog okvira.

Primjerice, potrebno je definirati tko obavlja inspekcijski nadzor nad smještajem stranih radnika, državljana trećih zemalja. Tako bi umjesto nejasne odredbe prema kojoj ga „obavljaju inspektori i državni službenici tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove“, trebalo precizirati na koje se inspektore (za područje radnih odnosa; zaštite na radu; sanitarni inspektori; građevinski inspektori) i državne službenike Državnog inspektorata to odnosi.

Dodatno, kod određivanja ovlasti i načina provođenja ovog nadzora treba uzeti u obzir i zaštitu prava na privatnost radnika, u skladu a relevantnim odredbama Ustava, europskog i međunarodnog prava.

Predviđeno je i da se protiv rješenja MUP-a o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad ne može podnijeti žalba, pa se predlaže omogućiti i podnošenje žalbe na ova rješenja.

Uvode se i novi uvjeti za ukidanje dozvola za boravak i rad, među kojima i oni za koje je odgovoran poslodavac – recimo, kada ne isplaćuje plaću ili doprinose, ne poštuje propise o radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju i druge propise. Tako bi, iako nije kriv za djela poslodavca, strani radnik ostao bez dozvole za boravak i rad, što znači bez prihoda i bez mogućnosti da ostane u Hrvatskoj i nađe drugi posao. To je potrebno mijenjati i osigurati da kaznu za nezakonitosti koje učini poslodavac ne snosi radnik.

Bilo bi dobro vratiti i odredbu koja je uređivala obvezu i rokove donošenja migracijske politike, koja bi uređivala i integraciju stranih državljana. Pri tom je najvažnije da ta politika bude pripremljena i krene se provoditi, bez obzira obvezuje li Zakon o strancima državu na to ili ne. Pučka pravobraniteljica godinama ukazuje na nedorečenost i nepostojanje sveobuhvatnih migracijskih i integracijskih strategija i planova, a u Izvješću za 2022. godinu je ponovila preporuku Vladi Republike Hrvatske da što skorije usvoji migracijsku politiku i (novi) Akcijski plan za integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Sve komentare pučke pravobraniteljice možete pronaći ovdje.

Što je još potrebno učiniti

Osim donošenja imigracijske politike i nužnih izmjena Zakona o strancima, potrebno je raditi i na smanjenju predrasuda i stereotipa među građanima. Hrvatska nije bila pripremljena na dolazak velikog broja ljudi iz daljih zemalja pa su oni ponekad izloženi predrasudama, rasnoj diskriminaciji, verbalnim i fizičkim napadima. Takve događaje je važno jasno osuditi, kao i stvoriti preduvjete za njihovu učinkovitu integraciju u društvo u kojem će se poštivati njihova prava u svim područjima života.

Više doznajte u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, u poglavljima: Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Diskriminacija temeljem rasnog i etničkog podrijetla.

Informacije za strane radnike o tome kako zaštititi svoja prava možete pronaći ovdje (na 12 jezika – hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, ukrajinskom, makedonskom, albanskom, turskom, nepalskom, bengalskom, hindu i filipinskom.)