Policijski sustav

Zaštita prava građana, uključujući osobe lišene slobode, u policijskom postupanju

*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. O temi policijskog postupanja možete doznati više i u poglavlju „Tražitelji međunarodne zaštite i migranti“ i „Statusna prava“. Također, više o djelovanju Nacionalnog preventivnog mehanizma i osobama lišenima slobode možete doznati i u poglavljima “Zatvorski sustav” i “Osobe s duševnim smetnjama”.

Tijekom 2020. postupali smo u 101 predmetu, na temelju pritužbi građana i po vlastitoj inicijativi, koji
su se, osim na prekoračenje policijskih ovlasti u provođenju legitimiranja, ulazak u tuđi dom, pregled
osoba i uporabu sredstava prisile, odnosili i na postupanje policije pri provođenju epidemioloških
mjera.

Razmjernost između primijenjene ovlasti i postizanja svrhe uz najmanje zadiranje u slobode i prava,
nužna je u obavljanju svih policijskih poslova, a njegovo narušavanje bio je najčešći razlog obraćanja
građana u 2020. Policijski službenici su dužni postupati kada je to nužno, utemeljeno na zakonu i uz
poštivanje dostojanstva građana. Međutim, tijekom javnog okupljanja u Korlatu kod Benkovca, uočili
su osobe poznate iz ranijih postupanja i isključivo ih zbog toga legitimirali, tako što su na netaktičan i verbalno agresivan način zahtijevali uvid u osobne isprave. U ovom slučaju, osim što nije bilo zakonske  osnove za provjeru identiteta iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (ZPPO), nije postojala niti nužnost primjene policijskih ovlasti.

Razmjernost je bila dvojbena i prilikom postupanja prema 18-godišnjaku zbog neposjedovanja osobne iskaznice. On tvrdi da je tijekom postupanja policije mobitelom nazvao roditelje kako bi mu javili OIB radi identifikacije, a kada je policajce u civilnoj odjeći upitao za razlog zaustavljanja te ih, na savjet roditelja, zatražio broj značke, rečeno mu je da ga se privodi u postaju radi prekršaja zbog neposjedovanja osobne iskaznice. U svom očitovanju policija je navela da je 18-godišnjak priveden jer je odgovarao opisu osobe za kojom je bila raspisana potraga te da se njegov identitet nije mogao pouzdano utvrditi na javnom prostoru, jer se nalazio u društvu dvoje maloljetnika. Međutim, ako je tako, provjera osobnih podataka i OIB-a mogla se provjeriti radio ili mobilnom vezom s postajom. Stoga, kako se kod građana ne bi stvarao dojam da je oduzimanje slobode samo čin represije jer se usude pitati za razlog postupanja i zatražiti broj policijske značke, kojom su se policajci u civilu, sukladno ZPPO-u, dužni predstaviti (osim iznimno), pri donošenju odluke o oduzimanju slobode očekuje se osobito poštovanje i primjena najviših ustavnopravnih standarda.

Upitno poštovanje dostojanstva te razmjernosti u primjeni ovlasti i postizanju svrhe predstavlja i
postupanje graničnog policajca pri prelasku građanina preko državne granice, kada je nakon
pregleda vozila izvršen i osobni pregled. Iz izvješća policije proizlazi da nadzorom nisu potvrđeni
navodi pritužitelja da se od njega tražilo skidanje hlača i gaća, već je izvršen samo vizualni pregled
odjeće i stvari, kao i da policajac nije postavljao pitanja o konzumiranju droge niti je konstatirao da
rizle i filtere nose samo konzumenti lakih droga. Naime, vađenje stvari iz ruksaka i guranje ruke u
džepove hlača predstavljalo bi pretragu, za koju je potreban nalog. Uzevši u obzir kako postupanje
policajca nije rezultiralo otkrivanjem ičeg što bi potvrdilo sumnju da je počinjeno kažnjivo djelo,
razumljivo je da se takvo postupanje, a osobito traženje da se skine do gola, ukoliko se doista
dogodilo, doživljava kao povreda prava na slobodu i osobnost te dostojanstva, ugleda i časti.

Načelo nužnosti poduzimanja policijskih ovlasti je osobito važno u kontekstu Ustavom
zagarantiranog prava na nepovredivost doma. Tako nam se pritužio student s boravištem u Puli
kojem su policijski službenici samoinicijativno ušli u sobu u kojoj je on okrenut leđima sa slušalicama
u ušima gledao u računalo, zbog čega ih nije čuo pri ulasku, pa mu je njihova prisutnost izazvala
strah i nelagodu. Takav postupak Ravnateljstvo policije opravdava time što su policajci temeljem
operativnih saznanja o mogućem boravku migranata, izvršili kontrolu prostorija u zgradi. Pravno
uporište im je ZPPO, koji omogućuje policijskim službenicima da uđu i pregledaju objekte i prostorije
državnih tijela, pravnih osoba te drugih poslovnih subjekata, uz tvrdnju da se intervencija dogodila
u prostoru bivše trgovine te da su u toj nekretnini registrirane dvije poslovne djelatnosti. Stoga su
ocijenili da nije bilo ograničenja ulasku u prostorije. Međutim, preporukom smo inzistirali na
neodrživosti takvog pravnog tumačenja temeljem čl. 34. Ustava, koji propisuje da je dom nepovrediv
i koji predviđa iznimne situacije čija realizacija omogućuje redarstvenim vlastima da, i bez sudskog
naloga ili privole, mogu ući u dom građana te izvršiti pretragu. Ispitnim postupkom nedvojbeno je
utvrđeno da pritužitelj ima uredno registrirano boravište, stoga se iznajmljena soba u kojoj živi
smatra domom, a ne poslovnim subjektom ili pravnom osobom s javnim ovlastima. U konkretnom
slučaju se nije ostvario niti jedan od razloga iz čl. 74. ZPPO-u, koji bi policijskim službenicima
omogućio pregled tuđeg doma bez pisanog naloga. Time su prekršili odredbu Ustava koja jamči
nepovredivost doma.

Razmjernost postupanja je posebice važna kod uporabe sredstava prisile, na što upućuju i CPT
standardi prema kojima primijenjena sila i sredstva prisile ne smiju biti veći nego što je to nužno.
Također, CPT ukazuje na potrebu da postupanja budu usklađena s načelima zakonitosti, proporcionalnosti i svrsishodnosti, dok je Europskim kodeksom policijske etike (Rec(2001)10),
propisano da policija smije primjenjivati silu isključivo kada je to nužno i u opsegu potrebnom za
postizanje legitimnog cilja. Nadalje, i prema praksi ESLJP-a, potrebna je apsolutna nužnost pri
upotrebi sile koja mora biti zasnovana na načelu stroge razmjernosti (McCann protiv UK, 1995;
Nachova i drugi protiv Bugarske, 2005.).

Primjer nerazmjerne uporabe sredstava prisile je i postupanje policijskih službenika prema građaninu
koji je odbio nositi masku u vlaku i narušavao javni red i mir. Nasuprot policijskom očitovanju o
osnovanosti primjene policijskih ovlasti, pritužitelj je osporavao postojanje aktivnog otpora i
narušavanje javnog reda i mira, a sumnju je dodatno izazvala činjenica da se u policijskoj evidenciji
navode različite osnove za uporabu sredstava prisile. Tako se u Izvješću o osnovanosti navodi da su
se koristila radi sprječavanja aktivnog otpora, dok je u Izvješću o okolnostima uporabe upisano da
su primijenjena radi sprječavanja bijega i otklanjanja opasnosti. U ovom slučaju je upitna razmjernost
postupanja, posebice kada se građanina baca na tlo i nakon toga mu se stavljaju sredstva vezivanja,
u prisustvu njegovog maloljetnog djeteta, kojega je događaj uznemirio. Stoga, uporaba sredstva
prisile i uhićenje nisu bili nužni, nego su policijski službenici mogli utvrditi počinjenje prekršaja i
podnijeti optužni prijedlog, primjenjujući policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u
slobode i prava, a postiže svrha obavljanja policijskog posla.

Uznemirenost javnosti izazvalo je i postupanje policije prema građaninu u Zagrebu, kojem je prema snimkama s mjesta događaja, dok je već ležao potrbuške na tlu, policijski službenik koljenom pritiskao tijelo u predjelu vrata ili gornjeg dijela leđa. Zatraženo očitovanje policije upućuje da se radilo o neovlaštenom ulasku u prostor objekta koji je bio mjesto očevida, na što je građanin više puta upozoren i naređeno mu je da prestane snimati mobitelom, a kada to nije učinio, mobitel mu je oduzet. Tvrde da je narušavao red i mir, a kada se nakon više naredbi nije smirio, već je krenuo prema policajcima omalovažavajući ih, nakon bezuspješne ponovne naredbe da se prestane približavati, uporabljena su tjelesna snaga i sredstva za vezivanje. MUP navodi, suprotno napisima u medijima i društvenim mrežama, kako policajac nije koljenom pritiskao njegov vrat, već se radi o fiksiranju pritiskom potkoljenice na gornji dio leđa, u predjelu oba ramena, s dovoljnim odmakom od vrata, u trajanju nekoliko sekundi, dok mu na obje ruke nisu stavljena sredstva za vezivanje. Međutim, snimke s mjesta događaja ne ukazuju da je građanin, ležeći potrbuške na tlu, uz fiksiranu lijevu ruku, dok mu je desna bila ispružena prema naprijed u položaju koji ne predstavlja opasnost za ikoga, pružao otpor, niti da ima opasne namjere, odnosno, da je razlog fiksacije nogom bila zauzetost jedne ruke policajca u kojoj je držao mobitel.

Nerazmjerno postupanje policije utvrđeno je i u pružanju pomoći prilikom provedbe epidemioloških
mjera. Tako smo zaprimili pritužbu građanina prema kojoj su policijski službenici temeljem anonimne
prijave izvršili terensku kontrolu poštivanja mjere samoizolacije njegovog oca tražeći ga na adresi
stanovanja, iako nitko od članova obitelji nije znao za izrečenu mjeru, zbog čega su se pred susjedstvom osjećali stigmatizirani. U ispitnom postupku utvrđeno je da je policijski službenik po zaprimljenoj dojavi izvršio uvid u Informacijski sustav MUP-a te utvrdio da osobi, koju je dojavitelj imenovao kao kršitelja mjere samoizolacije, ona nije izrečena. Usprkos što je evidencija izrečenih mjera samoizolacije u nadležnosti DIRH-a te da se, sukladno odluci Stožera CZRH i MZ-a, rješenja o izrečenoj karanteni ili samoizolaciji unose i u Informacijski sustav MUP-a, intervencija u obiteljski dom pritužitelja obrazložena je ranom fazom implementacije sustava za provedbu mjera nadzora građana, kao i potrebom da se u neposrednom kontaktu utvrdi je li mjera izrečena. Međutim, prema navodima DIRH-a, evidencija izrečenih mjera samoizolacije vodi se u Centralnom repozitoriju, koji je dostupan i MUP-u, HZJZ-u, liječnicima opće medicine te sanitarnoj inspekciji. Stoga su policajci dvojbu mogli razriješiti dodatnom provjerom podataka u Centralnom repozitoriju, umjesto nepotrebnom policijskom intervencijom na adresi stanovanja. Imajući u vidu da prema ZZPZB-u, policijski službenici pružaju pomoć u nadzoru nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, nije bilo zakonskih elemenata za primjenu policijskih ovlasti utvrđenih ZPPO-om.

Osim toga, utvrdili smo i neprimjerenu komunikaciju policijskih službenika u provođenju epidemioloških mjera. Tako je tijekom evakuacije štićenika Doma za starije i nemoćne osobe u Splitu interventni policajac verbalno agresivno ometao rad televizijske ekipe pa je zbog toga upućen na dodatnu edukaciju.

Neprimjerenu komunikaciju potvrdio je MUP i u slučaju postupanja prema građanki dok je bila na snazi Odluka o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima, kada je nakon policijskog upozorenja o potrebi pridržavanja mjera došlo do narušavanja javnog reda i mira te primjene policijskih ovlasti, pri čemu se policijski službenik koristio neprimjerenim riječima pa su protiv njega poduzete disciplinske mjere.

Primjer dobre prakse je postupanje PU bjelovarsko-bilogorske, koja je radi provođenja neovisnog i
djelotvornog ispitnog postupka povodom pritužbe na postupanje policije uključila ispitivanje svih
strana i nepristranih svjedoka, na potrebu čega smo ukazivali u prethodnim izvješćima. PU je zatražila
izjave policijskih službenika, obavljen je razgovor s pritužiteljem, izvršen pregled video zapisa nadzorne kamere te je sastavljeno Izvješće, koje je zajedno s prikupljenim obavijestima o izvidima proslijeđeno ODO u Bjelovaru i pučkoj pravobraniteljici.

Obilasci policijskih postaja i pritvorskih jedinica

S obzirom na epidemiju, u cilju sprječavanja širenja zaraze, u okviru NPM-a početkom smo godine
privremeno obustavili obilaske policijskih postaja i pritvorskih jedinica, vodeći se principom “ne
nanosi štetu“. U zahtjevnoj epidemiološkoj situaciji bilo je neophodno poduzeti preventivne mjere
radi zaštite osoba lišenih slobode (OLS) i policijskih službenika od epidemije, što ne smije uzrokovati
smanjenje prava OLS u ostvarivanju kontakta s odvjetnikom, pružanju liječničke pomoći te osiguravanju hrane. Policija nas je izvijestila da se u razgovorima s OLS drži potrebna distanca, da se njihova prava ostvaruju bez ograničenja, kao i da se prijevozna sredstva redovito održavaju i dezinficiraju. Također, u obilascima smo utvrdili da zatečene OLS nisu imale primjedbe u tom pogledu.

Tijekom rujna, listopada i studenog obišli smo 17 policijskih postaja i tri pritvorske jedinice (PJ) u
policijskim upravama: krapinsko-zagorskoj, ličko-senjskoj te splitsko-dalmatinskoj. Obilasci PP PU
krapinsko-zagorske bili su redovni, dok su obilasci PP PU ličko-senjske bili usmjereni na utvrđivanje
stupnja provedbe upozorenja i preporuka danih nakon prethodnog obilaska. Obavljena su i tri noćna
obilaska, radi utvrđivanja policijskog postupanja prema OLS pri zadržavanju noću.

Tijekom svakog obilaska predstavnici NPM-a bili su opremljeni sukladno uputama HZJZ-a, donesenih u suradnji s Uredom pučke pravobraniteljice, koje su vodile računa o specifičnostima NPM mandata. Prilikom ulaska u PP mjerena je tjelesna temperatura, policijski službenici nosili su zaštitne maske te držali potrebnu distancu pa je zaključeno da PP provode sve epidemiološke mjere koje su potrebne za prevenciju i zaštitu od COVID 19. Nadalje, pri obilascima je suradnja s policijskim službenicima bila zadovoljavajuća, nije bilo ograničenja u provođenju mandata te je NPM-u bio omogućen uvid u sve podatke i evidencije u pisanom ili elektroničkom obliku.

Redovni obilasci

Uvjeti smještaja

U redovitim obilascima sedam PP utvrđeno je djelomično ispunjavanje CPT standarda. Iako su u
većini PP prostorije za smještaj OLS dovoljno prostrane, imaju dnevnog i umjetnog svjetla, ugrađena
je ventilacija i grijanje te se u njima nalaze postolja, gumirani madraci i deke, uvjeti smještaja nisu u
potpunosti usklađeni s MUP-ovim Standardima prostorija u kojima borave osobe kojima je oduzeta
sloboda kretanja (Standardi), te međunarodnim standardima (CPT standardi), što može predstavljati
ponižavajuće postupanje. Primjerice, prostorije za smještaj OLS u PP Zlatar Bistrica se ne koriste jer
ne udovoljavaju Standardima, a zabrinjava praksa te PP da se, zbog nedostatka prostora, liječnički
pregledi ponekad obavljaju u hodniku, što je suprotno medicinskoj povjerljivosti i može biti
ponižavajuće postupanje jer se osoba izlaže pogledima drugih, čime joj se ugrožava privatnost.
Navedena PP ne raspolaže niti transportnim vozilom za prijevoz OLS.

Nadalje, Standardi propisuju da se unutar prostorije za zadržavanje mora nalaziti sanitarni čvor
opremljen wc-om s mogućnošću ispiranja, kao i da voda za piće mora biti dostupna. Unatoč tomu,
neke prostorije nemaju sanitarni čvor, primjerice u Klanjcu i Krapini. Većina prostorija za smještaj
obuhvaćena je video nadzorom, dok hodnici i drugi prostori kojima se kreću OLS nisu. Video nadzor
u PP Krapina i Klanjec obuhvaća sanitarni čvor koji se nalazi izvan prostorije za zadržavanje, čime se
ugrožava pravo privatnosti i što može biti ponižavajuće te je suprotno CPT standardima, prema
kojima video nadzor ne smije obuhvaćati sanitarni čvor, ali mora pokrivati sve ostale prostore u
kojima se OLS nalaze ili kreću (npr. hodnici zgrade). Budući da dio PP nema odgovarajuća vozila za
prijevoz, što otežava policijsko postupanje, potrebno ih je svima osigurati.

Prava osoba lišenih slobode

Kako smo navodili i u ranijim izvješćima, pristup proceduralnim jamstvima u prvim satima policijskog
lišavanja slobode važan je jer osigurava pravično suđenje u skladu s čl. 6. EKLJP, a istovremeno je i
najučinkovitiji način sprječavanja mučenja i drugih oblika nasilja. Stoga je poštivanje prava uhićenih
i pritvorenih osoba glede ostvarivanja kontakta s odvjetnikom, omogućavanja liječničke pomoći te
obavješćivanja člana obitelji ili treće strane, bilo predmet praćenja i tijekom ovogodišnjih obilazaka.
Neposrednim uvidom u predmete utvrđeno je da se uhićenike upoznaje s razlozima uhićenja i
pravima, uključujući i na branitelja. No, iznenađuje da oni, iako imaju mogućnost koristiti privremenu
BPP sukladno ZKP-u, rijetko pozivaju odvjetnika, odnosno da se većina odriče prava na branitelja.

Nadalje, iako je, sukladno našoj preporuci, radi što lakšeg i jednostavnijeg ispunjavanja
dokumentacije u obrascu Izvješća o uhićenju razdvojen upis postupanja s uhićenom osobom te
eventualno kasnije dovođenje u PJ, u nekim se PP i dalje ne evidentira vrijeme puštanja na slobodu,
što može predstavljati povedu ustavnog prava na slobodu građana.

Tijekom obilaska PU krapinsko-zagorske utvrđeno je da PJ i većina PP imaju dobru suradnju s Hitnom
medicinskom pomoći (HMP), koja najčešće dolazi na poziv, a po potrebi policijski službenici odvode
osobu na pregled. Iako se HMP redovito poziva i osigurava potrebna liječnička pomoć svim OLS,
Ravnateljstvo policije bi trebalo iznaći rješenje koje neće stvarati dodatne financijske implikacije za
PU, kako se ne bi policijske službenike dovelo u situaciju da rade prvu procjenu o potrebi pozivanja
HMP. Naime, sukladno UN Načelima za zaštitu svih osoba koje su na bilo koji način pritvorene ili
zatvorene, svakoj OLS, u što kraćem roku nakon prijama u mjesto za smještaj, treba osigurati
odgovarajuću medicinsku skrb.

Nadalje, uvidom u nasumice odabrani predmet, iz dokumentacije se nije moglo utvrditi je li pretragu
obavila osoba/policijski službenik istoga spola pa je u takvim slučajevima preporučeno da se o
pretrazi sačini službena bilješka iz koje će biti vidljivo koji su ju policijski službenici obavili.

Kontrolni obilasci

Tijekom 2020. proveden je kontrolni obilazak PU ličko-senjske koji je obuhvatio PJ i šest PP, kako bi
se utvrdio stupanj provedbe preporuka danih nakon redovitih obilazaka 2017. Njime je utvrđeno da ih je samo 23% provedeno, dok ih je 24% djelomično, a 53% nije provedeno te su stoga ponovljene. Najveći broj preporuka ispunila je PP Korenica, dok su preporuke djelomično ispunile PP Novalja i PP Otočac. PP Gospić, koja nema svoje prostorije, ispunila je preporuku koja se odnosi na evidenciju OLS, no prostorije koje koriste u PJ i dalje ne ispunjavaju sve standarde. Video nadzor u PP, suprotno Standardima, ne pokriva sve prostorije u kojima se nalaze ili se kreću OLS, a unatoč tomu što je Ravnateljstvo policije uvrstilo PP Karlobag u Plan investicija za 2018. kako bi se prostorija za smještaj uredila sukladno standardima, to nije učinjeno.

Iznenađuje da u većini PP nisu provedene preporuke koje ne zahtijevaju velika ulaganja, poput postavljanja zvona za poziv, zamjene pločica i drugih. Pozitivan primjer je PP Korenica gdje je, sukladno preporukama, u prostoriji za smještaj ugrađeno zvono za poziv, onemogućen video nadzor nad sanitarnim čvorom te je omogućen pristup pitkoj vodi.

Noćni obilasci

Kako bi se utvrdilo postupanje dežurnih policijskih službenika prema OLS tijekom zadržavanja noću, provedeni su noćni obilasci PJ PU splitsko-dalmatinske, II. PP Split, PP Kaštela, PP Trogir te PP Omiš.
Tijekom noćnog obilaska PP Kaštela, Trogir i Omiš nije bilo uhićenih niti zadržanih, dok su u PJ PU
splitsko-dalmatinske zatečene tri OLS koje su u tom trenutku spavale, pa se nadzor postupanja
obavio uvidom u video sustav. Bili su smješteni u urednim prostorijama s madracima i dekama.

Pritvorski nadzornik OLS prati putem video kamera koje se nalaze u svakoj prostoriji, međutim u PJ
nije ugrađen sustav dojave (zvono za poziv), što je potrebno sukladno Standardima. Pregledana
dokumentacija bila je uredna i kompletno ispunjena.

Tijekom noćnog obilaska II. PP Split zatečen je jedan uhićenik, smješten u prostoriji bez madraca, iako je u susjednoj praznoj prostoriji bio madrac. Ležao je na drvenom postolju, s dvije stare deke za pokrivanje pa se pritužio da mu je hladno jer su deke nedovoljne da bi se ugrijao. Ovakvo postupanje suprotno je CPT standardima, jer je potrebno osigurati madrac i dovoljan broj deka tijekom zime. Ujedno se pritužio na prekomjernu uporabu sredstava prisile interventne policije, koja ga je, prema njegovim navodima, napala nakon što je izrazio nezadovoljstvo provođenjem racije u noćnom klubu. Međutim, u propisanom obrascu napisao je i potpisao suprotno jer se nadao da će biti pušten. Iako je bio upoznat s razlozima uhićenja, nije dobio pouku o pravu da može pozvati liječnika i obavijestiti člana obitelji. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da su podatci koje je iznio uhićenik i oni koji su upisani u Izvješću o uhićenju kontradiktorni, a sumnju dodatno izaziva i činjenica da je Izvješće o uhićenju odbio potpisati. Stoga je policijskom službeniku dana usmena preporuka da mu se ukaže na njegova prava i obavijesti o mogućnosti pritužbe PU splitsko-dalmatinskoj te usmeno upozorenje zbog nedostatka madraca dok je uhićena osoba u prostoriji za zadržavanje. Glede pritužbe na prekomjernu uporabu sile pokrenut je ispitni postupak.

Preporuke:

123. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da primjenjuju policijske ovlasti kojima se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla, osobito kada se ograničava sloboda građana i dolazi do njihovog privođenja;

124. Ravnateljstvu policije, da se provjerava i utvrđuje identitet samo kada postoje zakonski ispunjeni osnovi te da se osoba upoznaje s razlogom provjere identiteta;

125. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se prilikom poduzimanja policijskih radnji poštuje nepovredivost doma;

126. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da se prilikom ocjene uporabe sredstava prisile ispituje, osim zakonitosti i osnovanosti, primjena načela razmjernosti i postupnosti;

127. Ravnateljstvu policije, da na svim razinama provodi kontinuiranu edukaciju o načinima ophođenja prema građanima sukladno zakonskim propisima i Etičkom kodeksu policijskih službenika;

128. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da osiguraju uvjete smještaja u
prostorijama za OLS sukladno međunarodnim i domaćim standardima;

129. Ministarstvu unutarnjih poslova i Ravnateljstvu policije, da uspostave video nadzor u svim prostorijama gdje se nalaze i kreću OLS te sustav dojave (zvono za poziv), koji treba biti dostupan pritvorskim nadzornicima u operativno-komunikacijskim centrima;

Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020.:

Zatvorski sustav

Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti

Statusna prava građana

Osobe s duševnim smetnjama kojima je ograničena sloboda kretanja

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.