* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Opći statistički podaci o postupanju pučke pravobraniteljice

U 2022. godini postupali smo u ukupno 6.099 predmeta, što je 5,7% više nego prethodne godine. Kao i ranijih godina, najveći broj predmeta u kojima smo postupali pokrenut je na temelju pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (4.585 ili 75%). Ostali predmeti odnose se na postupanje u vezi općih inicijativa, poput sudjelovanja na raznim javnim događajima te u javnim savjetovanjima, prikupljanja podataka, istraživanja te promotivnih aktivnosti (1.319 ili 22%). Naposljetku, dio predmeta odnosi se na uredsko poslovanje (195 ili 3%).

Od ukupnog broja predmeta u kojima smo postupali, 4.534 ih je novootvorenih u 2022. godini, dok je 1.565 predmeta zbog složenosti preneseno iz prethodnih godina. Od ukupnog broja novootvorenih predmeta, 3.289 ih je otvoreno po pritužbama ili na vlastitu inicijativu, 1.050 su opće inicijative, a 195 se odnosi na uredsko poslovanje. Zaprimljenih pritužbi manje je 5% nego 2021. godine, dok je broj predmeta otvorenih povodom općih inicijativa porastao za 14%.

U nastavku je prikazan pregled predmeta koji su otvoreni u 2022. godini na temelju pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (3.289).

U 2022. godini najveći broj pritužbi primili smo u području zdravstva (411), u kojemu već nekoliko godina zaprimamo velik broj pritužbi.

Nakon toga slijede pritužbe u području diskriminacije (376), radnih i službeničkih odnosa (271), pravosuđa (229), gospodarstva i obrta (205), imovinsko-pravnih odnosa (187), socijalne skrbi (172), komunalnih djelatnosti (156) te pritužbe vezane uz prava osoba lišenih slobode (152).

Gledajući postotno uvećanje po pojedinim područjima, u usporedbi s 2021. godinom, najveći je porast pritužbi zaprimljenih u vezi prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji (60%), pri čemu u tom području inače zaprimamo mali broj pritužbi. Povećanje je osjetno i u područjima obrazovanja i znanosti (50%) te zaštite prijavitelja nepravilnosti (32%), pri čemu je došlo do porasta broja vanjskih prijava nepravilnosti za čak 60 %.

Čak 92% pritužbi podnijele su fizičke osobe, a manji dio pravne osobe, OCD-i ili javnopravna tijela.

Prema regionalnoj raspodjeli, značajno najviše pritužbi zaprimili smo iz Grada Zagreba, a potom iz Varaždinske, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske te Sisačko-moslavačke županije. Kako najveći broj pritužbi zaprimimo elektroničkom poštom, za velik dio ih nije moguće odrediti područja iz kojih dolaze.

Od 4.585 predmeta u kojima smo postupali po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu, rad je okončan u 3.103. U preostalih 1.482 predmeta nastavljamo postupanje i u 2023. godini, jer se radi o postupcima koje nismo mogli okončati zbog njihove složenosti ili dugotrajnosti postupanja i neodgovaranja tijela čija očitovanja su nam potrebna za okončanje postupka.
Okončani predmeti najčešće su završeni tako da smo pritužiteljima dostavili opću pravnu informaciju (44%). Dio pritužbi je s obzirom na njihov sadržaj bilo potrebno ustupiti nadležnim tijelima (5%) odnosno posebnim pravobraniteljicama (12%). Naime, građani su nam se i dalje često obraćali tražeći informacije o propisima ili njihovoj primjeni, ili upute kako da postupaju, a koje nisu uspjeli dobiti od tijela u čijoj nadležnosti je provedba nekog propisa. Dodatno, podnosili su nam i žalbe na upravne akte drugih tijela. U takvim slučajevima njihove podneske prosljeđivali smo nadležnim javnopravnim tijelima. Također, pristizale su nam pritužbe koje su u mandatu posebnih pravobraniteljica, koje smo im sukladno Sporazumu o međuinstitucionalnoj suradnji pučke pravobraniteljice i posebnih pravobraniteljica prosljeđivali na nadležno postupanje.

U 11% predmeta utvrdili smo povredu prava. Također smo u 11% nakon provedenog ispitnog postupka utvrdili kako nije došlo do povrede. Dodatnih 17% pritužbi nismo mogli ispitivati jer nam pritužitelji niti nakon zahtjeva za dopunom nisu dostavili sve potrebne informacije ili su odustali od postupka ili se u trenutku njihovog obraćanja nama već vodio postupak pred drugim nadležnim tijelom/sudom.

Naposljetku, uz sve pritužbe i inicijative temeljem kojih smo postupali, važno je napomenuti kako je broj građana koji nam se obraćaju puno veći. Naime, službene statistike ne uključuju telefonske pozive građana koje svakodnevno zaprimamo, pri čemu im vrlo često odmah pružimo potrebne informacije ili upute.

Statistički podaci o postupanju pučke pravobraniteljice povodom diskriminacije

Tijekom 2022. godine postupali smo u 774 predmeta povodom diskriminacije od čega je 594 predmet otvoren po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu, a 180 ih se odnosilo na opće inicijative, odnosno sudjelovanja na raznim događanjima ili promotivne aktivnosti. U 594 pritužbe uključene su novozaprimljene u 2022. godini (376) te pritužbe iz ranijih godina, u kojima smo zbog složenosti predmeta nastavili postupati i tijekom 2022. godine (218). Jednako tako, u 2022. godini 139 predmeta otvorili smo povodom općih inicijativa, a 41 je prenesen iz ranijih godina.
376 novozaprimljenih pritužbi je značajno manje nego 2021. godine, kada ih je bilo 469, što je bilo najviše pritužbi od stupanja na snagu ZSD-a 2009. godine, a bilo je povezano s epidemijom koronavirusa. No, 376 pritužbi istovremeno je lagani porast u odnosu na godine prije toga. Međutim, taj broj zasigurno ne odražava stvarnu prisutnost diskriminacije, što smo potvrdili i kroz Istraživanje o o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije iz 2022. godine.

I u 2022. godini smo najviše pritužbi zaprimili zbog diskriminacije temeljem rase/etničke pripadnosti/boje kože i nacionalnog podrijetla (23%). Veći broj pritužbi primili smo i zbog diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja (9%) te dobi (7%). I dalje zaprimamo pritužbe na diskriminaciju temeljem invaliditeta, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije te rodnog identiteta i izražavanja, koje su u nadležnosti drugih pravobraniteljskih institucija.

Među pritužbama u kojima se ističe više od jedne osnove najučestalije je navođenje bračnog i obiteljskog statusa i spola, zdravstvenog stanja i dobi, rase/etničke pripadnosti/boje kože i vjere te invaliditeta i zdravstvenog stanja.

Isto kao i prethodnih godina, najviše je bilo pritužbi na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja (33%). Potom su slijedile pritužbe u području pristupa dobrima i uslugama (9%) te javnog informiranja i medija, obrazovanja, socijalne skrbi i pravosuđa, koje su zastupljene s po 5% u ukupnom broju.

Pritužbe najviše podnose fizičke osobe (267), pri čemu ih podnosi nešto više žena nego muškaraca. Na vlastitu inicijativu pokrenuli smo 21 diskriminacijski predmet, 49 ih je otvoreno temeljem pritužbi različitih grupa (primjerice OCD-a, pravnih osoba i drugih), a u 39 pritužbi su pritužitelji željeli ostati anonimni ili nije bilo moguće jasno odrediti tko se pritužuje.

Najčešće pritužene strane su pravne osobe, na čije postupanje smo zaprimili 27% diskriminacijskih pritužbi. Potom su to tijela državne uprave (21%), fizičke osobe (11%) te pravne osobe s javnim ovlastima (10%).