Podaci o postupanju za 2023. godinu

* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

U 2023. godini postupali smo u ukupno 6.680 predmeta. U ukupnom broju najviše je predmeta u kojima je postupak pokrenut po pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (4.749 ili 71%). Dio predmeta odnosi se na opće inicijative, što primjerice uključuje mišljenja na prijedloge zakona ili izlaganja na različitim događajima (1.675 ili 25%), dok se dio predmeta odnosi na uredsko poslovanje (256 ili 4%).

Od ukupnog broja predmeta 4.803 ih je otvoreno u 2023. godine (tzv. novootvoreni predmeti), što je  5.9% više u odnosu na godinu ranije, dok ih je 1.877 prebačeno iz prethodnih godina. Među novootvorenim predmetima najviše ih je otvoreno po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu (3.364), općih inicijativa bilo je 1.183, a 256 predmeta je otvoreno za uredsko poslovanje.

U nastavku su prikazani predmeti otvoreni u 2023. po pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (3.364).

Kao i  posljednjih pet godina i u 2023. najviše je predmeta otvoreno u području zdravstva (434). Broj predmeta u ovom području kontinuirano raste pa ih je 5,6% više nego 2022. godine, a unazad pet godina čak 54% više. Potom su najzastupljenije pritužbe na diskriminaciju u različitim područjima života (362), području radnih i službeničkih odnosa (251), gospodarstva i obrta (244), pravosuđa (221), socijalne skrbi (215), imovinsko-pravni odnosi (209) te pritužbe vezane uz osobe lišene slobode (172).

Usporedba s brojem pritužbi u 2022. pokazuje kako je do najvećeg povećanja (35%) došlo u području obrazovanja i znanosti, potom mirovinskog osiguranja (28%) te u području socijalne skrbi (25%).

90% pritužbi zaprimili smo od fizičkih osoba, dok su ih 8% podnijele pravne osobe.

Od 4.794 predmeta u kojima smo tijekom godine postupali po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu, rad je okončan u 3.035. Preostalih 1.759 predmeta prebačeno je u narednu godinu. To su pritužbe koje su pristigle krajem godine te je postupak još u tijeku, kao i složenije pritužbe u kojima je postupak dugotrajniji  ili u kojima ne zaprimamo na vrijeme odgovore javnopravnih tijela na čije se postupanje građani žale ili koje tražimo mišljenje iz njihove nadležnosti.

U 2023. godini smo izmijenili metodologiju praćenja našeg postupanja po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu. Točnije, uveli smo nove oznake pomoću kojih možemo bolje pratiti koliki broj pritužbi koje nam pristižu se nalazi izvan nadležnosti pučke pravobraniteljice ili postupanje nije moguće iz raznih procesnih razloga, kao i koliki broj među onima koje jesu u nadležnosti institucije je osnovan iz aspekta povrede ljudskih prava na koje se građani pritužuju ili zbog dugotrajnog postupanja i neodgovaranja javnopravnih tijela, što je također povreda prava.

Prema novoj metodologiji, od 3.035 predmeta u kojima je rad završen, u 31% smo provodili ispitni postupak, a u 69% predmeta nije bilo mogućnosti provesti ga. Među navedenih 69% (2.090) pritužbi značaj broj ih je bio podnesen pučkoj pravobraniteljici nakon što je o istoj stvari već odlučilo nadležno javnopravno tijelo ili sud ili je postupak još bio u tijeku, a dio pritužitelja nam se nije povratno javio nakon što smo zatražili više informacija o predmetu pritužbe.

Međutim, najveći dio ovakvih pritužbi čine one za čije rješavanje je bilo nadležno drugo javnopravno tijelo. Neovisno što nismo mogli provoditi ispitni postupak, u svim smo slučajevima građanima odgovarali dajući im opće informacije ili smo pritužbe prosljeđivali tijelima nadležnima za njihovo rješavanje, među njima i posebnim pravobraniteljicama.

Od 31% ili 945 pritužbi u kojima smo vodili ispitni postupak, 43% (409) je bilo osnovano, neosnovanih je bilo 39% (363), a u 18% (173) predmeta je ispitni postupak bio pokrenut, no obustavljen je zbog odustanka pritužitelja ili neke druge objektivne okolnosti.

U 409 osnovanih pritužbi postupali smo na različite načine pri čemu je u pogledu 78 podnesen zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o izmjenama i dopunama ZOZO-a, u 55 predmeta je dana preporuka, u 21 prijedlog, u 18 mišljenje, u 11 upozorenje, a u sedam predmeta više mjera istovremeno. U preostalim osnovanim predmetima smo postupali na drugi način, a najčešće je tijekom našeg postupanja, odnosno prije izdavanja mjere, javnopravno tijelo samo ispravilo vlastito postupanje.

Uz sve pritužbe koje su evidentirane u ovdje iznesenim statističkim podacima, građanima smo pomagali i odgovaranjem na upite koje su nam postavili telefonskim pozivima, pri čemu nije došlo do otvaranja predmeta već su im pri telefonskom razgovoru pružene potrebne informacije i upute.

Statistički podaci o postupanju povodom diskriminacije

Tijekom 2023. godine postupali smo u 773 predmeta povodom diskriminacije, od čega je 552 predmeta otvoreno temeljem pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu, a 221 predmet se odnosi na opće inicijative. Broj predmeta otvorenih temeljem pritužbi ili na vlastitu inicijativu uključuje one koje smo otvorili u 2023. godine, odnosno njih 362 te 190 predmeta iz ranijih godina u kojima smo postupali i u 2023. godini zbog složenosti predmeta ili u kojima nismo na vrijeme zaprimili potrebne odgovore.  U 2023. godini otvorena je 171 opća inicijativa, a u još 50 je nastavljen rad iz prethodnih godina.

Kao i ranijih godina, najveći je broj pritužbi na diskriminaciju zbog rase, etničke pripadnosti i boje kože ili nacionalnog podrijetla, koje čine četvrtinu svih zaprimljenih diskriminacijskih pritužbi. Potom su sa 7% zastupljene pritužbe na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja, sa 6% na diskriminaciju temeljem dobi i temeljem političkog ili drugog uvjerenja te sa 5% na diskriminaciju zbog spola (koje smo prosljeđivali pravobraniteljici za ravnopravnost spolova). Sve ostale osnove zastupljene su s manje od 5%, dok se u 14% pritužbi navodilo više od jedne diskriminacijske osnove (najčešće dob i spol te dob i zdravstveno stanje). U 15% pritužbi nije bila istaknuta niti jedna osnova iz ZSD-a

U vezi područja u kojima je diskriminacija prituživana, kao i svih godina do sada najčešće je zastupljeno područje rada i zapošljavanja s 37% svih zaprimljenih diskriminacijskih pritužbi.

Slijedi područje pristupa dobrima i uslugama (8%), što također odgovara ranijim trendovima. No unatoč zastupljenosti pritužbi u ovom području, izvan izvješća pučke pravobraniteljice ne postoje studije ili analize koje bi detaljnije istražile stvarnu prisutnost diskriminacije kod pristupa dobrima i uslugama u RH te upoznatost pružatelja usluga i građana sa zabranom diskriminacije u ovome području. Zbog toga godinama preporučujemo provedbu ovakvog istraživanja u ovom području, što je trebalo biti učinjeno u okviru prijašnjeg strateškog dokumenta za borbu protiv diskriminacije, no to nije provedeno.

Nakon područja rada i zapošljavanja te pristupa dobrima i uslugama, značajnije su zastupljene pritužbe u području uprave (7%), obrazovanja (6%) i pravosuđa (5%).

75% svih diskriminacijskih pritužbi podnijele su nam fizičke osobe, pri čemu nam se obratilo nešto više žena (145) nego muškaraca (125). Zaprimali smo pritužbe i od grupa (52) i pritužitelja koje nije bilo moguće identificirati (18), a dio postupaka smo pokrenuli na vlastitu inicijativu (23).

Gledajući pritužene strane, najviše pritužbi na diskriminaciju odnosilo se na postupanje pravnih osoba (104), no značajan je broj pritužbi i na postupanje fizičkih osoba (93). Potom slijede pritužbe na diskriminaciju od strane tijela državne uprave (62), pravnih osoba s javnim ovlastima (40), jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (25) te pravosudnih tijela (7).

Zaključno, i u 2023. godini zaprimljen je sličan broj pritužbi kao ranijih godina te su najzastupljenija ista područja diskriminacije i diskriminacijske osnove. Pri tome je potrebno istaknuti da broj zaprimljenih pritužbi ne održava stvarnu prisutnost diskriminacije jer velik broj slučajeva i dalje ostaje neprijavljen.

Zbog toga je i dalje potrebno raditi na podizanju svijesti građana o pojava ma diskriminacije, zakonskoj zabrani te mehanizmima za zaštitu od diskriminacije. Osim toga, potrebno je raditi na podizanju razine svijesti i informiranosti o diskriminaciji kao zabranjenom postupanju svih pružatelja usluga (javnih i privatnih) te kontinuirano educirati stručnjake koji provode antidiskriminacijske propise.

U 2023. godini je provedeno periodičko istraživanje EK Eurobarometar o diskriminaciji, koje pokazuje da 37% građana RH smatra da su trenutni napori u borbi protiv diskriminacije na nacionalnoj razini neučinkoviti, dok je prosjek na razini EU 27%. Prema percepciji građana nedovoljno se poduzima i na lokalnoj razini, naime 67% građana smatra da lokalne vlasti ne čine dovoljno na promicanju raznolikosti, a samo 23% da se čini dovoljno, što je značajno ispod EU prosjeka.

Također, u 2023. godini je agencija Ipsos provela istraživanje o stavovima prema jednakosti i prepoznavanju nejednakosti u hrvatskom društvu prema kojemu 59% ispitanika smatra da se u RH dosta zaostaje u promicanju jednakosti za sve građane. Prema ovom istraživanju čak 87% ispitanika smatra da je prvenstveno Vlada RH odgovorna za poduzimanje radnji za smanjenje nejednakosti.

Objedinjeni podatci pravobraniteljstava

Kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, u ovom dijelu prikazujemo objedinjeni prikaz novozaprimljenih pritužbi na diskriminaciju svih pravobraniteljskih institucija.