U Hrvatskom novinarskom domu u utorak 23. travnja 2024. u organizaciji Kuće ljudskih prava održana je panel rasprava posvećena pravnoj podršci žrtvama kršenja ljudskih prava, prije svega, uočenim nedostacima, izazovima i preprekama unutar sustava te mogućim rješenjima, iskoracima i poboljšanjima. Na njoj je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja, uz Nataliju Havelku iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Željku Leljak Gracin iz Zelene akcije, Matiju Miloša s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Ivana Novosela iz Kuće ljudskih prava, ujedno i moderatora rasprave.

Zamjenica Kesonja naglasila je da o sustavu besplatne pravne pomoći i uočenim izazovima već godinama izvještavamo i u Izvješću pučke pravobraniteljice, dajući pritom preporuke za učinkovitije funkcioniranje sustava besplatne pravne pomoći uz praćenje njihove primjene.

Neki od izazova svakako su nedovoljna informiranost građana, osobito onih lošijeg socioekonomskog položaja, o institutu besplatne pravne pomoći. Zbog toga je potrebno da nadležno Ministarstvo pravosuđa širom kampanjom informira građane o njihovim pravima, što je bila i jedna od višegodišnjih preporuka pučke pravobraniteljice.

Zamjenica Kesonja je ukazala i na višegodišnji problem nedostatne financijske podrške pružateljima besplatne pravne pomoći, a iako je tijekom 2023. godine došlo do povećanja ukupnog iznosa raspoloživih novčanih sredstava, ključno je da se ona i pravovremeno isplaćuju pružateljima, što često nije slučaj.

Uz upoznavanje s mogućnostima pružanja besplatne pravne pomoći, primarne i sekundarne, građanima je ključno omogućiti i pristup organizacijama civilnog društva koje se bave pružanjem primarne besplatne pravne pomoći. Naime, gotovo polovica pružatelja registrirana je u Zagrebu, a u velikom dijelu Hrvatske, primjerice, Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji nema registriranih pružatelja primarne pravne pomoći. Iako neke organizacije obilaze teren što je svakako dobra praksa, to znači i stvaranje dodatnih troškova za te organizacije te bi teritorijalna pokrivenost besplatnom pravnom trebala biti uređena na nacionalnoj razini.

Pružateljima besplatne pravne pomoći je također nužno omogućiti adekvatnu i kontinuiranu edukaciju, naročito službenicima upravnih odjela u županijama koji temeljem zakona također mogu pružati primarnu pravnu pomoć, iako to često ne čine uslijed zauzetosti zaprimanjem i postupanjem po zahtjevima za odobrenje sekundarne besplatne pravne pomoći. Kontinuirana edukacija bitna je i za organizacije civilnog društva koje pružaju primarnu besplatnu pravnu pomoć.

Zaključno, zamjenica Kesonja je istaknula važnost rada pravnih klinika koje kroz društveno koristan rad povezuju pravne fakultete sa širom zajednicom, omogućujući studentima da primjene stečena znanja na rješavanje konkretnih problema te da se dodatno senzibiliziraju za potrebe građana.

Više o ovoj temi i preporukama pučke pravobraniteljice možete saznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023.