Svrha okruglog stola, održanog u Hrvatskom saboru 12. prosinca, bila je obilježiti desetljeće implementacije prava na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, evaluirati učinjeno te naglasiti mogućnosti koje donosi novi Zakon o pravu na pristup informacijama i nova neovisna institucija povjerenika za informiranje. U radu  skupa sudjelovala je zamjenica pučke pravobraniteljice Jagoda Novak. Usvojeni su i zaključci  koje je uobličio prof. dr. Josip Kregar, te će biti dostavljeni relevantnim tijelima, među ostalim da se Povjerenici osiguraju dodatna sredstva za rad Ureda budući iznos od 1,4 milijuna kuna nije dostatan; da se potakne ratifikacija Konvencije Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima.

Uvodno je povjerenica za informiranje Anamarija Musa iznijela ukratko viziju rada institucije, mogućnosti i novine koje donosi novela Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2013. godine (institucija povjerenika za informiranje, mogućnost inspekcijskoga nadzora, pravo na ponovnu uporabu informacije, provođenje testa razmjernosti). Naglasila je nedostatak sredstava za adekvatan rad Ureda od kojeg su očekivanja opravdano velika.
Skupu su se kraćim uvodnim izlaganjima obratili stručnjaci (među ostalima autori prvog Zakona o pravu na pristup informacijama prof.dr. Josip Kregar i doc.dr. Đorđe Gardašević), kao i državni dužnosnici koji su tijekom desetogodišnjeg razdoblja bili uključeni u izradu i primjenu propisa i/ili su svojim profesionalnim angažmanom promicali pravo na pristup informacijama.
Dubravka Dolenc, zamjenica ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, kojoj su prije dvije godine pridodani poslovi rješavanja pritužbi u drugom stupnju, istaknula je kako je vrlo važno što se novim zakonskim rješenjem omogućilo uvođenje posebne institucije koja ima ovlasti za (prekršajno) kažnjavanje zbog nepoštivanja prava na pristup informacijama.
Josip Kregar, predsjednik saborskoga Odbora za pravosuđe istaknuo je nekoliko važnih momenata: političku volju da se konačno ustroji institucija za provedbu Zakona, ali s druge strane vrlo oskudno osiguranje sredstava da se ta volja provede što dovodi u pitanje učinkovitost institucije, koja je samo preuzela dio bivših zaposlenika Agencije. Upozorio je na dva ključna iskoraka u novom Zakonu. Test razmjernosti između prava javnosti da zna i tajnosti podataka, te test javnoga interesa. Posebno je naglasio kako državni interes nije isto što i javni i da treba osvješćivati tu distinkciju. Završio je s potrebom za snažnim povjerenjem, ali i konkretnom potporom novoj instituciji.
Đorđe Gardašević, jedan od tvoraca prvog Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2003. istaknuo je važnost načela razmjernosti, ali isto tako i upozorio kako od njega ne možemo očekivati sve, te predložio da Ured povjerenice nađe jedan paradigmatski slučaj i promotivno ga istakne te takvim pristupom osvješćuje javnost o ovoj temi. Skrenuo je pozornost na činjenicu kako RH još nije ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima što bi dodatno osnažilo ulogu Povjerenice.
Na prijedlog zamjenice pučke pravobraniteljice Jagode Novak, usvojeni su i zaključci skupa koje je uobličio prof. dr. Josip Kregar, te će biti dostavljeni relevantnim tijelima, među ostalim da se Povjerenici osiguraju dodatna sredstva za rad Ureda budući iznos od 1,4 milijuna kuna nije dostatan; da se potakne ratifikacija Konvencije Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima.