U sklopu projekta „Krugovi podrške za starije osobe“ kojeg provodi udruga Krugovi – Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, 25. veljače 2025. održao se okrugli stol „Hitno djelovanje za dostojanstvenu starost i palijativnu skrb“ na kojem je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

U prvom panelu posvećenom ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju zamjenica Vlašić ukazala je kako su zlouporabe ovih ugovora vezane uz siromaštvo s kojim su suočene starije osobe te nedovoljno dostupne usluge za starije za ostanak kod kuće, kao i nedovoljne kapacitete u ustanovama dugotrajne skrbi, na što pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava već niz godina.

Zamjenica Vlašić istaknula je i pozitivne pomake, do kojih je, između ostalog, došlo i temeljem preporuka pučke pravobraniteljice. Radi se o uvođenju zaštitnih mehanizama koji bi trebali onemogućiti zlouporabe ovih ugovora, pogotovo onih o dosmrtnom uzdržavanju kod kojih imovina prelazi u vlasništvo pružatelja skrbi odmah nakon sklapanja ugovora čega mnoge starije osobe nisu svjesne, pa nerijetko ostanu i bez nekretnine, a i potrebne skrbi.

Tako je, primjerice, tijekom prošle godine ograničen broj ugovora koji jedna osoba kao uzdržavatelj može sklopiti, izmijenjen je naziv ugovora iz kojeg je sada vidljiv trenutak prijenosa imovine s primatelja na davatelja uzdržavanja, a osnovan je i Registar ovih ugovora.

Isto tako, tijekom prošle godine sklopljen je i manji broj ovih ugovora, i to 15% u odnosu na ugovore o doživotnom uzdržavanju (uz prijenos imovine nakon smrti), odnosno 20% u odnosu na ugovore o dosmrtnom uzdržavanju (uz istodobni prijenos imovine), čime je preokrenut dosadašnji trend rasta broja sklopljenih ugovora o uzdržavanju.

Zamjenica Vlašić naglasila je da su ovo svakako koraci u pravom smjeru, no da postoji još prostora za unaprjeđenje zaštite prava starijih osoba u ovom kontekstu. To je moguće, primjerice, i boljim informiranjem građana, osobito onih starije životne dobi, o razlikama i učincima sklapanja ovih ugovora, ali i onemogućavanjem njihovog sklapanja pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, kao i fizičkim osobama zaposlenim u djelatnosti socijalne skrbi.

Uz to, potrebno je vidjeti kako će u praksi zaživjeti odredbe Zakona o parničnom postupku kojim su predmeti raskidanja ovih ugovora u sudskom postupku prepoznati kao hitni, jer oni još uvijek traju i po nekoliko godina što je velik problem za starije osobe, primatelje uzdržavanja.

U sklopu drugog panela posvećenog palijativnoj skrbi, zamjenica Vlašić ukazala je da, prema podacima bolnica, nažalost, postoji trend povećanja onkoloških i ostalih kroničnih oboljenja zbog čega raste i potreba za palijativnom skrbi, no, ona se u našoj zemlji i dalje razvija vrlo sporo.

Prema podacima HZZO-a, na primarnoj razini zdravstvene zaštite ostao je isti broj palijativnih timova kao i lani, a velik problem predstavlja nedostatak liječnika u mobilnim timovima, ali i drugih struka poput socijalnih radnika, psihologa, duhovnika, fizijatara, pa prama europskim standardima nijedan mobilni palijativni tim nije potpun.

Kako Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u RH za razdoblje od 2023. do 2026. još nije donesen, zamjenica Vlašić je istaknula da je to potrebno učiniti što prije, što je i preporuka pučke pravobraniteljice. Ukazala je i na ostale probleme u sustavu, primjerice, neprimjerenu komunikaciju prema pacijentima i članovima obitelji, nedostatak zajedničkog planiranja skrbi, praćenja i pružanja podrške pacijentima, poteškoće u ostvarivanju prava na zdravstvenu njegu u kući, nedostatak timske suradnje i komunikacije između stručnjaka u istoj ustanovi, ali i između sustava zdravstva i socijalne skrbi, nedovoljnu educiranost profesionalaca, nedostatak stacionarnog zbrinjavanja pacijenata kojima je potrebna posebna skrb i dr.

Uz zamjenicu Vlašić u prvom panelu sudjelovali su još i Štefica Salaj iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, Olga Jelčić iz Hrvatskog pravnog centra, Višnja Fortuna iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je moderatorica rasprave bila Petra Klasić iz udruge Krugovi. U drugom panelu, sudjelovali su i Blaženka Eror Matić iz udruge La Verna, Nada Tomasović Mrčela iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te Ivana Đerek Dubravčić i Antonija Bobić Lazić iz Grada Zagreba, dok je raspravu moderirala Gordana Šimunković s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Okrugli stol organiziran je u sklopu programa Impact4values, a uz udrugu Krugovi – Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje u njemu sudjeluju i Hrvatski pravni centar, Mreža mladih Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske. Cilj projekta je edukacija stručnjaka, korisnika i javnosti o potrebi dostojanstvenog starenja povezanog uz sigurno sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te omogućavanje dostupne i odgovarajuće palijativne skrbi u zaštiti starijih i nemoćnih osoba u najtežim trenucima.