Tisuće ljudi i dalje živi s posljedicama snažnih potresa koji su pogodili Hrvatsku – Zagreb i okolicu prije više od godinu dana, a Sisačko-moslavačku županiju krajem 2020. Osim ljudskih žrtava, prouzročili su ogromnu materijalnu štetu na imovini građana i poslovnih subjekata, na zdravstvenim, obrazovnim, kulturnim, sakralnim i dr. objektima odnosno infrastrukturi.  Dio stanovnika živi u oštećenim kućama i zgradama, a dio se nije vratio u svoje domove, već žive drugdje, uključujući u kontejnerima, gdje će dočekati i hladne zimske mjesece. Izmještanje brojnih institucija i poslovnih subjekata utjecalo je na njihov rad i dostupnost različitih usluga, što je zbog pandemije COVID-a dodatno komplicirano.

 

Što sve utječe na ljudska prava pogođenog stanovništva?

Organizirana obnova izuzetno je usporena, a brojni su i problemi vezani uz informiranje o njoj, procedure, nejasne rokove i obuhvat obnove, a jedna od ključnih prepreka su neriješeni imovinsko-pravni odnosi.

Problemi se odnose i na sigurnost u oštećenim objektima, distribuciju mobilnih kućica i pitanje sanitarnih čvorova, (ne)dostupnost vode i električne energije posebice u zabačenim selima Sisačko-moslavačke županije, jednog od najsiromašnijih dijelova Hrvatske, postupke vezane uz privremeni smještaj i korištenje gradskih i državnih stanova, dostupnost besplatne pravne pomoći i psihosocijalne podrške, te kapacitiranost upravitelja, gradskih i državnih službi za procese koji slijede.

Sve to utječe na ostvarenja ljudskih prava stanovnika na dostojno stanovanje i socijalnu sigurnost, na zdravstvenu zaštitu, rad i druga.

 

Što nam kažu građani i organizacije koje im pomažu?

S ovim problemima je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter detaljno upoznata zahvaljujući pritužbama građana, susretima s njima i organizacijama koje se zalažu za njihova prava, s kojim redovito razmjenjujemo podatke. Tako su, kad je u pitanju Zagreb, pravobraniteljica i njezini suradnici razgovarali s građanima na Medvedskom Bregu, Markuševečkom Popovcu i privremeno smještenima u Hostelu Arena, kao i s predstavnicima građanske inicijative SOS Zagreb, nastale iz Facebook grupe koja oko teme posljedica potresa u Zagrebu okuplja više od 15 tisuća građana.

Kad je u pitanju Sisačko-moslavačka županija, pravobraniteljica i njezini suradnici su informacije prikupili, između ostalog, i u razgovorima s građanima u Capraškim poljanama, Borojevićima i Kozoperovici te stanovnicima kontejnerskih naselja „Lonjska“ i „Segesta“ u Sisku, „Sajmište“ u Petrinji i kontejnerskom naselju u Glini. Od samih početaka njihova održavanja, savjetnici pravobraniteljice redovito sudjeluju na tjednim sastancima koordinacije humanitaraca Sisačko-moslavačke županije, a redovit je i kontakt s Hrvatskim crvenim križem, s čijim se izvršnim predsjednikom Robertom Marktom pravobraniteljica sastala u srpnju. Poseban fokus tog sastanka bila je psihosocijalna podrška stanovnicima, koju će Hrvatski crveni križ nastaviti pružati, a uključuje individualnu podršku i razne socijalne i edukativne aktivnosti u organiziranim smještajima te manjim mjestima.

 

Koja rješenja i kako zagovara pravobraniteljica?

Pravobraniteljici su neposredno prikupljene informacije i zaprimljene pritužbe građana izuzetno korisne u zagovaranju učinkovitijih rješenja, posebno tijekom najavljenih izmjena propisa vezanih uz obnovu. Također će u narednim tjednima organizirati okrugli stol na temu obnove, kako bi iskustva građana pogođenih potresom i organizacija koje im pomažu, kao i jedinica lokalne samouprave, doprinijela javnoj raspravi.

Upravo je na temelju neposredno prikupljenih informacija pravobraniteljica u lipnju dala 14 preporuka Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Gradu Zagrebu.  Među njima je bila i ona o analiziranju potreba i mogućnosti zbrinjavanja osoba smještenih u Hostel Arena na drugi način. Zato pravobraniteljica pozdravlja akt koji je donijela Gradska skupština Grada Zagreba, o žurnom privremenom stambenom zbrinjavanju građana čije su obiteljske kuće i višestambene zgrade označene crvenim i žutim naljepnicama odnosno (privremeno) neuporabljive za stanovanje, a koji su od rujna 2020. privremeno zbrinuti u sobama Hostela Arena.

Više o problemima i preporukama vezanima uz zagrebački potres možete pronaći ovdje.

Nažalost, kad je u pitanju Sisačko-moslavačka županija, problemi s kojima desetljećima nakon Domovinskog rata žive stanovnici brojnih ruralnih područja, pa tako i ove županije, su brojni: ekstremno siromaštvo mahom starijeg, samačkog stanovništva; nezaposlenost kao posljedica propasti industrije u Sisku i Petrinji; slaba prometna povezanost što uzrokuje i probleme u dostupnosti zdravstvene i socijalne zaštite, ali i u obrazovanju; život uz svijeće i/ili grijanje na štednjak kojeg su darovali volonteri jer osim fizičke nedostupnosti mreža i priključaka, takve situacije nastaju zbog prihodovnog siromaštva i loših uvjeta stanovanja. Potresi, ali i pandemija ove su poteškoće dodatno ogolili i učinili vidljivima širokoj javnosti, koja je ostala šokirana uvjetima života ljudi na samo pedesetak kilometara od glavnog grada.

I ne čudi stoga, ali itekako zabrinjava, što je upravo ova županija jedna od pet kojima se predviđa pad stanovnika za čak 40-60% u iduća tri desetljeća.

Pravobraniteljica postupa u više predmeta vezanih za posljedice potresa na ovu županiju, koje je pokrenula na vlastitu inicijativu ili nakon pritužbe građana, a dala je i niz komentara na Nacrt prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije tog područja, utemeljenih na načelima poštivanja ljudskih prava i sloboda, tolerancije i jednakog postupanja prema svima. Tako je istaknula kako je za cjelovitu, sveobuhvatnu i učinkovitu revitalizaciju ovog područja, kako društvenu tako i gospodarsku, potrebno, između ostalog:

  • značajnije odgovoriti na potrebe stanovništva smještenog u kontejnerska naselja, kako bi i ova skupina građana bila uključena u društveni život i proces revitalizacije
  • adresirati pitanje stope siromaštva, pri čemu su najugroženije starije osobe koje žive same – u Hrvatskoj je stopa rizika siromaštva među njima čak 50%
  • u provedbu uključiti razvojne agencije s tog područja, čije su aktivnosti vezane uz koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, pripremu i provedbu projekata te privlačenje potencijalnih ulagača
  • ispraviti i/ili nadopuniti podatke potrebne za cjelovitu, sveobuhvatnu i učinkovitu revitalizaciju (društvenu i gospodarsku)
  • navesti nositelje i sudionike provedbe konkretnih i jasno definiranih mjera i projekata

Ostale komentare na Nacrt prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom možete pronaći ovdje.

Zbog razmjera oštećenja na kućama, zgradama i infrastrukturi, ali ponajviše snažnog utjecaja na tjelesno i mentalno zdravlje, stanovanje, pristup uslugama i druge osnovne potrebe pogođenog stanovništva, potresi su iznimno velik izazov za ljudska prava i slobode i zato su od samog početka u fokusu rada naše institucije. Utjecaj potresa na ljudska prava bit će dio Izvješća pučke pravobraniteljice za 2021., dok o utjecaju zagrebačkog možete više doznati i u već raspravljenom Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. Ovu temu možete pratiti i na našoj web stranici.