U snažnim potresima koji su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili područje više županija, magnitude 5.0 i 6.2 i s epicentrom u blizini Petrinje, poginulo je 7 osoba, deseci su ozlijeđeni, a više tisuća objekata je uništeno do neuporabljivosti. Brojni građani koji su ostali bez svojih domova na privremenom su organiziranom smještaju, dio je u kontejnerima i mobilnim kućicama u svojim dvorištima pored razrušenih domova, a dio njih još čeka zbrinjavanje. Izmještene su i brojne institucije i poslovni subjekti, što utječe na njihov rad i dostupnost usluga.

Tjedan dana nakon potresa, Vlada je proglasila katastrofu za Sisačko-moslavačku i dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije i predložila zakonski okvir obnove i stambenog zbrinjavanja u tim županijama, kao i sanacije dodatnih šteta koje su nastale na područjima stradalima u potresu u ožujku 2020. Riječ je o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuna Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreb, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, koji je po hitnom postupku upućen u saborsku raspravu.

Zbog što bržeg oporavka i razvoja pogođenih područja, izuzetno je važno da taj zakonski okvir bude jasan i pravedan, što je i cilj komentara koje smo na Nacrt dostavili saborskim odborima za zakonodavstvo i za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Pogođena naselja većinom se nalaze na potpomognutim područjima, zbog čega očekuju stopostotni angažman države u sredstvima i u ljudstvu, kako bi ne samo prebrodili postojeću akutnu fazu zbrinjavanja i preživljavanja, već i zbog obnove i revitalizacije tog područja. Tome bi sigurno trebao doprinijeti prijedlog iz Nacrta, prema kojem se obnova na potpomognutim područjima u potpunosti financira iz državnog proračuna.

Međutim, sporno je jesu li građani pogođeni katastrofom, koji ne žive u potpomognutim područjima i ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje od sudjelovanja u troškovima iz čl. 6. Zakona, u mogućnosti osigurati 20% potrebnih sredstava za rekonstrukcijsku obnovu i gradnju. Naime, iz ocjene stanja nisu vidljivi ekonomski podaci o stanovništvu koji bi argumentirali ovakav prijedlog te odgovara li on načelu pravednosti koje je u ovakvoj situaciji nužno poštovati.

Važno je jasno propisati i je li potrebna suglasnost vlasnika za uklanjanje uništene obiteljske kuće ili zgrade čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi, koja se uklanja na temelju odluke ovlaštene osobe u skladu s posebnim propisom koji uređuje civilnu zaštitu.

Veliki dio stradalnika nalazi se u privremenim objektima s grijanjem na električnu energiju. Često su to osobe koje nemaju prihoda ili primaju ionako niske naknade iz socijalne skrbi pa zbog straha od visokih računa oklijevaju koristiti grijalice. Zato je Vlada zadužila Hrvatsku elektroprivredu da otpiše potraživanja na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije za razdoblje siječnja, veljače i ožujka 2021. godine. No, potrebno je zakonski urediti ovu materiju i propisati da troškove režija u svim slučajevima proglašenja prirodne nepogode ili katastrofe uzorkovane potresom u Hrvatskoj, stradalnicima čije su kuće neupotrebljive i privremeno neupotrebljive i/ili su na privremenom smještaju, snosi država odnosno trgovačka društva u javnom vlasništvu, bez podnošenja prethodnog zahtjeva, a temeljem podataka koje dostave nadležni stožeri civilne zaštite. To je nužno radi pravne sigurnosti, ali i kako bi se pravila i mjere iz ovog Zakona na odgovarajući način primjenjivali u budućnosti.

Na kraju, važno je da procedura kroz koju građani moraju proći kako bi uspješno predali zahtjev za obnovu bude što jednostavnija i učinkovitija. Zato je potrebno smanjiti broj dokumenata koje trebaju dostaviti, propisivanjem njihova pribavljanja po službenoj dužnosti iz javnih registara, i formirati mobilne timove službenika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odnosno Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji bi stanovnicima svih potresima pogođenih područjima pružali pravnu pomoć.