Premda je donošenjem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, čijim će stupanjem na snagu 1. srpnja institucija pučkog pravobranitelja dobiti novi mandat zaštite zviždača, trebala biti ostvarena jedna od mjera predviđenih Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, nisu stvoreni svi preduvjeti za njegovu punu implementaciju, što dovodi u pitanje i realnu ispunjenost ove mjere iz Akcijskog plana 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije 2015. – 2020.
Mjere provedbe edukacije sudaca o učinkovitoj zaštiti prijavitelja nepravilnosti kao i senzibilizacije javnosti na prijavljivanje koruptivnog ponašanja zasigurno će biti korisne. No, premda Zakon stupa na snagu već u srpnju ove godine, te aktivnosti predviđene su tek za posljednji kvartal 2020. godine. Osim toga, ne obuhvaćaju one interesne skupine koje su u najvećoj mjeri zainteresirane za edukaciju u ovom području, a koje će neposredno provoditi novi zakon i o kojima najviše ovisi njegova uspješna primjena.
Stoga bi, osim sudaca, adekvatnom i kontinuiranom edukacijom trebalo obuhvatiti i poslodavce, radnike, povjerljive osobe za prijavu nepravilnosti i njihove zamjenike te ovlaštene tužitelje. Naime, dosadašnja praksa postupanja pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije pokazala je kako dio poslodavaca nije bio svjestan zakonskih odredbi koje se odnose na zabranu diskriminacije, što je rezultiralo njihovom povredom. Zato je realno očekivati da će neznanje o pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, zasigurno dovesti do nezakonitog postupanja kod nekih poslodavaca, što se može barem djelomično prevenirati njihovom pravovremenom edukacijom. Senzibilizacija javnosti za prijavljivanje koruptivnog ponašanja, pak, trebala bi biti bolje usmjerena na radnike koji stupanjem na snagu novog zakona dobivaju novi kanal prijave nepravilnosti, a obuhvaćanje povjerljivih osoba kojima će se unutar organizacija prijavljivati nepravilnosti od iznimne je važnosti za učinkovito funkcioniranje postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
U mišljenju pučke pravobraniteljice Lore Vidović o Akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije, istaknuto je i kako novi mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, kojeg će Zakonom od 1. srpnja dobiti institucija pučkog pravobranitelja, zahtijeva i posebna znanja i vještine, što praktično znači i dodatne materijalne i ljudske resurse. No, kao što smo već ukazivali, za provedbu Zakona predviđeno je tek 200 tisuća za svaku od prve tri godine primjene, i to isključivo samo za edukaciju i promociju Zakona, što šalje poruku da se zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali i općenito borbi protiv korupcije, u stvarnosti neće posvetiti ozbiljna pažnja.
O tome je bilo riječi i na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije koje je pozdravilo Akcijski plan i pozvalo Ministarstvo pravosuđa kao predlagatelja da ga nadogradi aktivnostima za uspješniju prevenciju korupcije, s naglaskom na dio koji će osigurati transparentnost i omogućiti funkcioniranje svih neovisnih tijela koja su nositelji mjera tog plana.strategija
Cijelo mišljenje možete preuzeti na poveznici ispod teksta.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije