Netolerancija prema osobama islamske vjeroispovijedi i dalje je prisutna u Europi, a iskustva tijela za jednakost pokazuju kako su one često žrtve diskriminacije kod zapošljavanja, pristupa dobrima i uslugama, u obrazovanju, kod prakticiranja vjere i drugim životnim situacijama.
Što je potrebno činiti kako bi se to promijenilo? Ovo pitanje bilo je središnja tema radionice koju je 25. i 26. siječnja 2021. organizirala Europska mreža tijela za jednakost (Equinet), u suradnji s Europskom komisijom, a okupila je više od 60 sudionika iz 22 zemlje, među kojima i predstavnike OSCE-a, Agencije EU za temeljna prava (FRA) i organizacija civilnog društva.
Treba potaknuti prijavljivanje, prikupljati kvalitetnije podatke
Neprijavljivanje i nedostatak adekvatnih statističkih podataka veliki su izazov u borbi protiv islamofobije, poručila je tom prilikom Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predsjedavajuća Equineta. „Kvalitetni podaci su važna podrška u podizanju svijesti o ovom problemu, a institucije članice upozoravaju da su i dalje nedostatni, kao i da veliki broj incidenata ostaje neprijavljen. To pokazuje da trebamo više uložiti u suradnju s predstavnicima islamske zajednice i pridobivanje povjerenja (potencijalnih) žrtava diskriminacije kako bi svoj problem prijavili“, istaknula je Šimonović Einwalter.
Što mogu učiniti tijela za jednakost?
Diljem Europe, zbog različitog položaja vjere u društvu te vjerske raznolikosti u različitim državama, tijela za jednakost djeluju u različitim kontekstima. Međutim, zajedničko im je da im je cilj borba protiv diskriminacije, uključujući temeljem vjeroispovijedi. Tijela za jednakost s tim ciljem postupaju na više načina, pojasnila je Šimnović Einwalter, i to ovisno o pravnom okviru koji uređuje njihov rad. Pri tome su najvažnije pravne mjere, uključujući rad po pritužbama građana, a većina i sudjeluje u savjetovanjima o javnim politikama. Neka tijela mogu pokretati sudske postupke ili se u njih miješati, a neke imaju ovlast izricati i pravno obvezujuće odluke. No, istaknula je, tijela za jednakost svoj doprinos u borbi protiv diskriminacije daju i komunikacijskim aktivnostima, kroz promociju jednakosti i dobrih praksi u tom području, provođenjem istraživanja i jačanjem suradnje s organizacijama civilnog društva.
Ciljevi radionice
Upravo je jačanje suradnje bio i jedan od ciljeva radionice, uključujući i kroz bolje razumijevanje načina na koji se manifestira mržnja prema osobama islamske vjeroispovijedi te kako na njih utječe. Sudionici su nastojali i identificirati moguće načine borbe protiv tog fenomena kroz razmjenu iskustava i dobrih praksi. Radionica je održana kao nastavak rasprave održane 18. lipnja 2020., u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije