Budući da građanski nadzor nad radom policijskih službenika treba biti neovisan, pučka pravobraniteljica uputila je Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora mišljenje na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, kojima bi pritužbe građana na postupanje policije, na objektivan način ocjenjivalo neovisno tijelo.
Prema Nacrtu prijedloga Zakona, predviđeno je da Povjerenstvo ima 12 članova, od čega deset predstavnika građana i dva predstavnika MUP-a, međutim, na taj način rad Povjerenstva ne bi bio objektivan i neovisan, jer MUP prije prigovora Povjerenstvu, o pritužbama već odlučuje u dva stupnja unutarnjeg policijskog nadzora. Neovisnost bi pritom bila dodatno narušena, jer se prijedlogom Pravilnika predviđa da predstavnike MUP-a imenuje ministar, kao i da propisuje način rada i postupanje po pritužbama. Umjesto toga, pitanja bitna za rad Povjerenstva i obavljanje administrativno-tehničkih poslova trebaju se urediti aktom Hrvatskog sabora, čime bi se dodatno naglasila njegova neovisnost u odnosu na MUP. Propisivanjem da djeluje pri Odboru Hrvatskog sabora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a u svome je radu neovisno, da članovi primaju adekvatnu novčanu naknadu te da Hrvatski sabor osigurava prostor, opremu i administrativnu podršku, naglasila bi se neovisnost Povjerenstva od MUP-a i omogućio kvalitetan rad.
Također, procjena predviđenih sredstava za rad Povjerenstva posve je neadekvatna i planirana na razini zaprimljenih pritužbi u 2016. godini kada ono nije bilo funkcionalno, umjesto da se u obzir uzmu troškovi iz ranijih godina, pogotovo 2013. i 2014., kada je i broj pritužbi bio znatno veći.
Kako bi građanski nadzor nad radom policije bio i stručan, potrebno je, također po uzoru na Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, propisati stručne uvjete za članove, primjerice da su pravnici, kriminalisti i drugi. Također, radi temeljitog i učinkovitog utvrđivanja svih činjenica, Povjerenstvo bi svakako trebalo imati mogućnost zatražiti od unutarnje kontrole MUP-a poduzimanje dodatnih radnji, umjesto da samo ima ovlast uvida u dokumentaciju unutarnjeg nadzora temeljem kojeg je prethodno odbačena pritužba građanina.
Važnost neovisnog građanskog nadzora nad radom policije vidljiva je i iz konkretnih slučajeva u kojima je službeni stav MUP-a prevladavajuće zastupao da su policijski službenici postupali zakonito, dok su objektivna i stručna mišljenja ukazivala da se u postupanju prema građanima ipak nisu poštivala sva zakonska načela i odredbe. Primjerice, tijekom 2016 Unutarnji nadzor je, slično kao i ranijih godina, manje od 10% ocijenio potpuno ili djelomično utemeljenima, dok je samo bivše Povjerenstvo i u otežanim uvjetima rada, bilježilo i preko 20% utemeljenih pritužbi.
Cjelovito mišljenje upućeno Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina možete preuzeti na poveznici ispod teksta.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije