Mlade je važno uključiti u donošenje odluka i čuti njihov glas, ali i obrazovati ih za ljudska prava kako bi ih znali štititi i reagirati na pojave koje ne pripadaju demokratskim društvima, kao što su mržnja i netolerancija. Istaknula je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović na online raspravi „Potrebe, problemi i potencijali mladih“, koju je danas organizirala ususret Međunarodnom danu tolerancije.
Želim ohrabriti mlade jer samo ako ste osnaženi, radoznali, uključeni, možete potaknuti društvene promjene koje su nam potrebne, ali i motivirati druge da se uključe – @LoraVidovi #KavaZaLjudskaPrava #mladi pic.twitter.com/61LLUMtaqt
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) November 6, 2020
Epidemija koronavirusa samo je dodatno produbila već postojeće probleme mladih na koje pravobraniteljica godinama upozorava u izvješćima Hrvatskom saboru – obrazovna politika neusklađena je s potrebama poslodavaca, rastuća fleksibilnost tržišta rada i porast prekarijata u velikoj mjeri pogađa upravo mlade, dok njihova iskustva sa zapošljavanjem često otvaraju sumnju u nepotizam i korupciju. Suočeni su i s nizom predrasuda jer su premladi, manje obrazovani, nezaposleni, pripadnici nacionalnih ili seksualnih manjina.
Osjećam se kao letak, jer svakom poslodavcu moram objašnjavati sve detalje postupka promjene spola, koju je #koronavirus usporio. Primjer je papir koji čekam 7 mjeseci, a rok je 30 dana – Leonardo Mikac @zagrebpride #KavaZaLjudskaPrava https://t.co/qiysOQPI4j pic.twitter.com/SSdoKSHbfV
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) November 6, 2020
S predrasudama se cijeli život susreće Rosa Oršuš, studentica specijalističkog studija javne uprave: „Ja sam višestruko diskriminirana jer sam mlada, jer sam žena i jer sam Romkinja. Mislila sam da će biti drugačije kad sam počela studirati, sve dok nisam probala naći posao“. Nisu je primili čak ni na mjestima gdje su tražili veliki broj radnika, unatoč tome što je ispunjavala sve uvjete, a koronavirus je samo povećao njezine strahove oko zapošljavanja nakon studija. Leonardo Mikac, volonter Zagreb Pride-a, trenutačno prolazi kroz postupak promjene spola koji je dodatno otežan tijekom epidemije što ostavlja posljedice na sve aspekte njegova života. „Osjećam se kao letak jer svakom novom poslodavcu moram objašnjavati sve detalje tog postupka, koji je epidemija usporila. Primjer je mišljenje koje mi je nadležno tijelo trebalo izdati nakon 30 dana, a nije niti nakon 7 mjeseci“, ispričao je.
Ja sam višestruko diskriminirana, jer sam mlada, jer sam žena i jer sam Romkinja. Kad sam počela studirati, mislila sam da će me drugačije gledati, sve dok nisam probala naći posao – Rosa Oršuš, studentica spec.studija javne uprave #KavaZaLjudskaPrava https://t.co/qiysOQPI4j pic.twitter.com/roqkhstuDJ
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) November 6, 2020
Tržište rada nesklono je mladima bez obzira kojoj skupini pripadaju, a poslodavci ih nerado zapošljavaju jer smatraju da su neiskusni i ne mogu doprinijeti rastu njihove tvrtke, što je daleko od istine, upozorila je Kaja Pavlinić iz Mreže mladih Hrvatske. „Očekuje se da s 24 godine života imamo 25 godina radnog iskustva.“ Dodala je i kako mladi ne žele odseliti van i ne donose lako tu odluku, ali su na nju nekad i prisiljeni: „Možemo im pomoći ako ih naučimo koja su njihova prava, kome se mogu obratiti za pomoć, ali i poticati ih na uključivanje u civilno društvo koje ima važnu ulogu.“
No, umjesto da pruža podršku, društvo mladima nameće neprekidan pritisak za postizanje uspjeha, i to u isto vrijeme kad ih čekaju i ostale velike „zadaće“ – formiranje identiteta, pronalazak profesionalnog puta i partnera. Taj pritisak negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Zato im je potrebno pružiti psihološku pomoć, ali ih i emocionalno opismenjavati, istaknula je Gordana Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dunja Potočnik s Instituta za društvena istraživanja navela je kako je današnja generacija mladih odrastala uz poruke da „ne talasaju”, a upravo oni trebaju biti progresivni, kreativni i inovativni kako bi poticali društvene promjene, za što nemaju potporu šire zajednice. Svi okupljeni složili su se kako je važno provoditi građanski odgoj i obrazovati mlade o ljudskim pravima i toleranciji. Važno je i suzbijati govor mržnje i diskriminaciju, a politike usmjerene prema mladima graditi na istraživanjima, naglasila je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i članica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe.
Trebamo uključiti mlade, čuti njihov glas, graditi politike temeljem istraživanja, obrazovati ih za ljudska prava i toleranciju, suzbijati govor mržnje i diskriminaciju – T.Šimonović Einwalter, zamj.pravobr. i članica @ECRI_CoE #KavaZaLjudskaPrava https://t.co/qiysOQPI4j #mladi pic.twitter.com/jy0fBfKLSM
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) November 6, 2020
Prema riječima Željke Josić, državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, najbolji način aktiviranja mladih je kroz sudjelovanje u radu civilnog društva, koje je državi važan partner u izgradnji tolerancije, razumijevanja i dijaloga. „Mi kao Središnji ured ne možemo sami puno napraviti, ali zato moramo biti „agresivni“ prema drugim državnim tijelima“, poručila je Josić.
“Dio #mladi-h nije upućen u društvena zbivanja ni politike za mlade i tu vidimo veliki prostor u kojem još uvijek možemo djelovati” – Željka Josić, drž.tajnica Središnjeg drž.ureda za demografiju i mlade #KavaZaLjudskaPrava @VladaRH https://t.co/qiysOQPI4j pic.twitter.com/HI2eEtuaxs
— Pravobraniteljica (@OmbudsmanHR) November 6, 2020
Ovaj događaj bila je druga po redu #KavaZaLjudskaPrava, nakon one posvećene utjecaju koronavirusa na prava najranjivijih u našem društvu, a cijelu snimku rasprave možete pronaći ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije