Međunarodni praznik rada, kojeg obilježavamo 1. svibnja, prilika je za podsjetiti se kako je pravo na rad u Republici Hrvatskoj zajamčeno Ustavom kao i nizom međunarodnih akata, uključujući Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Europskom socijalnom poveljom i Poveljom o temeljnim pravima Europske Unije. Philadelphijska deklaracija (1944.) Međunarodne organizacije rada navodi kako „rad nije roba“ te da „sva ljudska bića, bez obzira na rasu, vjeroispovijest ili spol, imaju pravo ostvarivati kako svoje materijalno blagostanje tako i svoj duhovni razvoj u uvjetima slobode i dostojanstva, gospodarske sigurnosti i jednakih mogućnosti.“

Pravo na rad podrazumijeva pravo svake osobe na uživanje pravednih uvjeta rada, uključujući sigurnost na radnom mjestu, dostojanstvenu i jednaku plaću za jednak rad, razumne sate rada i odmora, pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje, a ujedno je važno i za ostvarivanje ostalih ljudskih prava.

Zbog čega nam se građani obraćaju?

Područje rada, odnosno radnih i službeničkih odnosa, redovito je u vrhu po broju pritužbi građana kojima se obraćaju pučkoj pravobraniteljici što ukazuje na brojne i raznovrsne probleme s kojima se radnici suočavaju. Lani ih je tako bilo 271, odmah iza onih koji su se prituživali radi povreda prava vezanih za zdravstvo i diskriminaciju, a prema istraživanju o diskriminaciji kojeg smo nedavno proveli, ona je najizraženija upravo u području – rada i zapošljavanja.

Građani su nam se najčešće obraćali zbog nezakonitih otkaza, neprijavljenog, odnosno rada na „crno“, neisplate plaća ili isplaćivanja njezinog dijela „na ruke“, zatim mobinga, nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada ili pak zlouporaba ugovora o radu na određeno vrijeme. Prituživali su nam se jednako osobe koje rade u javnim ili državnim službama, kao i one zaposlene u privatnom sektoru, među kojima i sve veći broj stranih radnika, državljana trećih zemalja. Pritužbe na diskriminaciju na radu i pri zapošljavanju u najvećoj su se mjeri odnosile na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja, dobi, članstva u sindikatu i nacionalnog podrijetla.

Kako bolje zaštititi radnike?

I u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. dali smo niz preporuka usmjerenih što učinkovitijoj zaštiti prava na rad građana.

Jedan od višegodišnjih problema u području rada i zapošljavanja, na koji smo ukazivali i u ranijim izvješćima pučke pravobraniteljice te davali preporuke radi njegovog otklanjanja, jest uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, suprotno njegovoj svrsi reguliranoj Zakonom o radu. Naime, više od petine sklopljenih ugovora o radu još uvijek su na određeno vrijeme, uz, nažalost, česte nejasnoće, nenavođenje objektivnog razloga njihovog sklapanja umjesto onih na neodređeno, kao i njihovo korištenje umjesto probnog rada.

Iako su nakon naše ranije preporuke zabilježeni pomaci vezano za zlouporabe ugovora o radu na određeno vrijeme, primjerice u obrazovnom sustavu, gdje je prosvjetna inspekcija u 2022. godini u gotovo trećini slučajeva utvrdila neusklađenosti s propisom, važno je nastaviti provoditi redovne i ciljane nadzore zakonitosti sklapanja ovih ugovora, i to na cjelokupnom tržištu rada.

U naročito teškom položaju na tržištu rada nalaze se strani radnici iz trećih zemalja koji u našu zemlju dolaze u sve većem broju, uslijed sve izraženijeg nedostatka radne snage. Ovi nam se radnici obraćaju radi niza povreda prava iz radog odnosa, primjerice, zbog neprijavljenog rada, uključujući i rada bez radne dozvole, neisplate plaće, neuredne evidencije o rasporedu radnog vremena te nezakonitog i neplaćenog prekovremenog rada. Dodatni problem je što ovi radnici uglavnom nisu upoznati s načinima zaštite prava iz radnog odnosa, a oni koji dolaze iz udaljenijih trećih zemalja, primjerice Nepala i Filipina, često ne znaju hrvatski, a neki niti engleski jezik, što dodatno otežava zaštitu povrijeđenih im prava. Stoga je važno i da Državni inspektorat pojačano nadzire zakonitost zapošljavanja i rada te uvjete u kojima rade državljani trećih zemalja.

Bolje regulirati rad putem digitalnih platformi

Sve češći oblik rada, koji sa sobom nosi niz izazova u zaštiti prava iz radnog odnosa, jest rad putem digitalnih radnih platformi. Ovakav način rada okuplja kako strane, tako i domaće radnike, te se oni suočavaju s nizom izazova i nepoznanica prilikom pokušaja zaštite njihovih prava – od toga da identificiraju tko im je uopće poslodavac, agregator, odnosno posrednik preko kojeg su zaposleni, ili digitalna radna platforma preko koje dobivaju radne zadatke, pa do ostvarenja nekih od prava iz radnog odnosa, kao što su osiguranje sredstava za rad ili ostvarenje prava na bolovanje.

Iako bi se zakonski okvir rada putem digitalnih platformi trebao početi primjenjivati od početka 2024. godine, postoji prostor za njegovo bolje uređenje, što je pučka pravobraniteljica predložila tijekom donošenja izmjena i dopuna Zakona o radu. Prije svega, to se odnosi na trenutno propisanu mogućnost oslobođenja digitalne radne platforme od solidarne odgovornosti s agregatorom za obveze prema radniku te bi radi boljeg osiguranja prava radnika, digitalne radne platforme trebalo tretirati kao poslodavce sa svim obvezama koje poslodavci imaju prema radnicima, što sada nije slučaj.

Pučka pravobraniteljica je također istaknula na potrebu regulacije obveze poslodavca da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije radnika. Ujedno je predložila zakonsku regulaciju obveze poslodavca da radnicima osigura sredstva rada, između ostaloga i kako bi se prevenirala moguća diskriminacija temeljem imovnog stanja prilikom zapošljavanja i tijekom rada.

Problem mobinga

U svojim pritužbama građani su ukazivali i na mobing, odnosno zlostavljanje na radu, i to bez obzira rade li u javnom, odnosno državnom, ili privatnom sektoru.

Kako zaštita radnika na radnom mjestu uvelike ovisi i o postupanju osobe zadužene za zaštitu dostojanstva radnika, predlagali smo da se u proces njezinog imenovanja uključi i radnike, a izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza savjetovanja poslodavca i predstavnika radnika u tom procesu, što svakako pozdravljamo.

Uz to, pučka pravobraniteljica preporučila je i da Hrvatska ratificira Konvenciju Međunarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190., što je do sada učinilo 27 država članica Međunarodne organizacije rada, uključujući i pet država članica EU-a. Ujedno, to je i prvi međunarodni instrument koji postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te određuje mjere koje se traže od država te predstavnika poslodavaca i radnika, a njezina ratifikacija svakako bi doprinijela dodatnoj zaštiti radnika u našoj zemlji i učinkovitijoj zaštiti od mobinga.

Doznajte više o pravu na rad i diskriminaciji u ovom području

Analizu i ocjenu stanja prava na rad i pojava diskriminacije pri zapošljavanju i na radu pronađite u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.

U nastavku možete doznati više informacija o čestim upitima koje primamo:

Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti – najvažnije informacije za prijavitelje i povjerljive osobe