Drugačije postupanje prema bilo kome, utemeljeno isključivo na nečijoj rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, nacionalnom podrijetlu ili etničkoj pripadnosti, može predstavljati rasnu diskriminaciju. Ona je često rezultat predrasuda, odnosno vjerovanja kako su ove osobine opravdan razlog prijezira prema nekome. Predrasude su prisutne u gotovo svim društvima i protiv njih se moraju odlučno boriti, ako teže jednakosti i uvažavanju razlika.
Ujedinjeni narodi proglasili su 21. ožujka Međunarodnim danom za eliminaciju rasne diskriminacije, upravo kako bi upozorili na opasnosti rasizma. Ovaj datum izabran je u znak sjećanja na 69 osoba koje je, prilikom mirnog prosvjeda protiv rasističkih zakona i aparthejda, 1960. godine u Južnoafričkoj Republici ubila policija.
Međunarodne organizacije prate pojave rasizma diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Izvješća Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Odbora za ukidanje rasne diskriminacije UN-a (CERD) ističu povratnike, odnosno srpsku i romsku manjinu, te izbjeglice i tražitelje azila, kao ranjive skupine u našoj zemlji, najizloženije predrasudama. Njih u godišnjim Izvješćima Hrvatskom saboru kao najčešće žrtve diskriminacije ističe i pučka pravobraniteljica.
Rasa, etnička pripadnost, boja kože i nacionalno podrijetlo najčešće su osnove diskriminacije u pritužbama građana i udruga pučkoj pravobraniteljici, još od početka mandata središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije 2009. Prošle godine to je bio slučaj u gotovo svakoj četvrtoj pritužbi na diskriminaciju. Tako smo svjedočili etnički motiviranom nasilju, prijetnjama i govoru mržnje protiv Srba u Hrvatskoj, kao i životu Roma u izdvojenim, getoiziranim naseljima. Pri tome, integracija novih članova društva, primjerice migranata, uključujući tražitelje azila i azilante, zaostaje na području društvene inkluzije, a nisu postignuta ni poboljšanja u razvoju tolerancije.
Kao članovi društva koje teži jednakosti i uvažavanju razlika, ali i poštuje zakone, dužni smo se boriti protiv predrasuda i netolerancije, a svaku diskriminaciju prijaviti. Više informacija o tome kako prepoznati diskriminaciju možete pronaći ovdje, a pučkoj pravobraniteljici možete se obratiti na jedan od ovih načina ili pozivom na našu telefonsku liniju specijaliziranu za ovaj problem, svakim radnim danom od 9:00 do 13:00 na broj 01 4851 854.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije