Ujedinjeni narodi proglasili su 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba. Oni su jedna od najranjivijih skupina našeg društva, a susreću se s brojnim ugrozama i kršenjima ljudskih prava te s dobnom diskriminacijom.

Hrvatska je na visokom četvrtom mjestu u EU po siromaštvu osoba starijih od 65 godina, a gotovo 95 tisuća njih u rujnu je primilo mirovinu nižu od 500 kuna. Teško financijsko stanje, u kombinaciji s drugim poteškoćama, izlaže ih diskriminaciji, a često su isključeni iz donošenja za njih važnih odluka. Nerijetko su i žrtve agenata koji sklapaju ugovore na daljinu, a upotreba novih tehnologija, u kombinaciji s arhitektonskim barijerama, može dovesti do njihove socijalne isključenosti.

I dalje ne postoje dostatni mehanizmi zaštite od zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a sustav je početkom godine dodatno fleksibiliziran u sklopu porezne reforme. Točnije, dio davatelja uzdržavanja oslobođen je plaćanja poreza na promet nekretnina.

Osobe umirovljene od 2014. nemaju mogućnost izbora načina isplate mirovina, nego isključivo putem banke, što je ponekad nedostupno onima lošijeg zdravstvenog stanja ili stanovnicima prometno izoliranih područja.

Ova godina bilježi i poneke pozitivne pomake. Tako su, na prijedlog pučke pravobraniteljice Lore Vidović, stariji uvedeni kao posebno ranjiva skupina u novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, a kažnjivim postaje i zanemarivanje njihovih potreba. Pozitivna je i najava uvođenja statusa njegovatelja za članove obitelji koji se brinu za svoje starije, u sklopu Strategije socijalne skrbi za starije osobe za 2017.-2020.

Samo u Izvješću za 2016. godinu, pravobraniteljica je uputila čak 17 preporuka usmjerenih isključivo na starije, dok se na njih odnose i mnoge druge među ukupno 220 preporuka.

Više o stanju ljudskih prava starijih osoba možete pronaći ovdje, dobnoj diskriminaciji ovdje, a o uvjetima i postupanju u domovima za starije i nemoćne ovdje.