Migranti se diljem svijeta susreću sa stigmatizacijom, diskriminacijom, govorom mržnje i problemima u integraciji. Upravo je cilj Međunarodnog dana migranata, koji se od 2000. godine u okviru UN-a obilježava 18. prosinca podići svijest o jačini i širini doprinosa migranata društvima kojima se pridružuju.
U Hrvatskoj su u pogledu prava migranata već više godina poseban problem navodi o kolektivnom protjerivanju i nemogućnosti pristupa međunarodnoj zaštiti, ali i nasilju i ponižavajućem postupanju prema migrantima vezano za prelazak granice.
Migranti sele iz svojih zemalja iz različitih razloga – neki pokušavaju doći u Europu tražeći bolje obrazovanje ili poslove, neki bježe od prijetnji, nasilja i rata, no ni jedni ni drugi faktično nemaju drugog načina za prijeći granicu osim na iregularan način. Iregularne migracije su veliki izazov današnjeg vremena, pri čemu su u posebno zahtjevnoj poziciji zemlje na vanjskoj granici EU i evidentna potreba za razvijanjem bolje europske politike.
Zbog svog geografskog položaja u ovoj je poziciji i Hrvatska, često za migrante tranzitna, no nažalost i zemlja u odnosu na koju se sada već godinama iz brojnih izvora, posebice od domaćih i stranih udruga i medija, čuju navodi o protjerivanju i nemogućnosti pristupa međunarodnoj zaštiti, ali i nasilju prema migrantima. Kao nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i Nacionalni preventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja već godinama ukazujemo na potrebu provođenja učinkovite istrage ovih navoda, a na brojne probleme ukazuju i različiti međunarodni mehanizmi i mandati.
I sada objavljeno vrlo kritično izvješće Europskog odbora za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Europe, poziva Republiku Hrvatsku da žurno poduzme odlučne aktivnosti kako bi se osiguralo da slučajevi navodnog zlostavljanja budu istraženi na učinkovit način.
Nedavno je donesena i presuda Europskog suda za ljudska prava protiv RH u pogledu tragičnog slučaju šestogodišnje djevojčice Madine Hosseini, koja je poginula kada je granicu prelazila majka sa šestero djece u dobi od jedne, dvije, šest, devet i četrnaest godina, bježeći iz Afganistana (pri čemu su države dužne poduzeti potrebne mjere osigurati da djeca izbjeglice dobiju odgovarajuću zaštitu i humanitarnu pomoć). U presudi koja još nije konačna Sud je utvrdio odgovornost Republike Hrvatske za brojne povrede ljudskih prava iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda: prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pokretanje sudskog postupka. Osim na postupanje policije, presuda ukazuje na propuste u radu cijelog niza institucija, uključujući oko neovisne učinkovite istrage, ali i postupanja pravosuđa i načina na koji je postupak u RH tekao.
Pritiske su pri tome trpili i odvjetnica i aktivisti i udruge koji su radili na slučaju. A i inače su u posebnoj teškoj poziciji branitelji ljudskih prava aktivni u području zaštite prava migranta, prvenstveno pojedine udruge i aktivisti.
Ono što u svemu dodatno žalosti i zabrinjava su stavovi dijela javnosti – trivijaliziranje, pa i odobravanje nasilja prema migrantima i kršenja njihovih ljudskih prava, kao i stav prema mehanizmima i braniteljima ljudskih prava.
Ipak, u Hrvatskoj ima i puno ljudi koji u migrantima vide ljude u potrebi. Vidjeli smo to i neki dan, po reakcijama javnosti na presudu aktivistu osuđenom visokom sankcijom za pomaganje u nezakonitom prelasku državne granice upravo Madininoj obitelji, kada je granicu prelazilo četrnaest osoba od čega jedanaestero djece koji su željeli zatražiti međunarodnu zaštitu. U pravnom smislu ova pravomoćna presuda otvara brojna pitanja te ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja ljudskih prava te pravnih obveza Republike Hrvatske.
Hrvatska ima zadaću štititi svoje granice, ali to je obvezana činiti uz puno poštivanje ljudskih prava migranata na što obvezuju nacionalno pravo, pravo EU i međunarodno pravo.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije