Opća skupština UN-a je 21. ožujka proglasila Međunarodnim danom eliminacije rasne diskriminacije. Taj dan prilika je za podsjetiti kako rasna diskriminacija i dalje predstavlja jedan od velikih globalnih problema, ali i na našu zajedničku odgovornost u borbi protiv rasizma, promicanju tolerancije i jednakosti.

O tome govori i Međunarodna konvencija o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije usvojena još 1965. godine, čiju provedbu prati UN-ov Odbor za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije (CERD) kao tijelo neovisnih stručnjaka.

Pučka pravobraniteljica CERD-u je u srpnju 2023. podnijela Izvješće u sjeni o provedbi Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije u Hrvatskoj, čija priprema je dio nadležnosti naše institucije kao Nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) sa statusom A i u skladu s Općom preporukom CERD-a br. 28 o ulozi nacionalnih institucija za ljudska prava u izvršavanju obveza koje proizlaze iz Konvencije i provedbi preporuka CERD-a.

Izvješće se temelji na pritužbama po kojima je pravobraniteljica postupala, terenskom radu, istraživanju, kao i podacima prikupljenim od različitih dionika: tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, poslodavaca, sveučilišta i mnogih drugih. Ono opisuje izazove u zaštiti od diskriminacije na temelju rasne ili etničke pripadnosti, uključujući i komentare na najvažnije strateške dokumente, a opisuje najčešće pritužbe i daje detaljniji pregled područja u nadležnosti CERD-a.

U Hrvatskoj je rasna ili etnička diskriminacija zabranjena Ustavom, pravom EU-a, međunarodnim pravom na snazi te hrvatskim zakonima, u prvom redu Zakonom o suzbijanju diskriminacije, ali i Kaznenim zakonom i drugima. Unatoč tome, nažalost, problem rasne ili etničke diskriminacije i dalje je prisutan, uključujući i prema stranim radnicima iz trećih, udaljenijih zemalja, čiji je broj u našoj zemlji posljednjih godina znatno porastao.

Zabilježeno je nekoliko slučajeva napada, prijetnji i vrijeđanja stranih radnika. Primjerice, u Zagrebu bilježimo nekoliko fizičkih napada na radnike filipinskog porijekla, rasističke ispade prema dostavljačima indijskog i drugog podrijetla, ali i javno negodovanje dijela građana zbog sudjelovanja stranih radnika na slavlju Nove godine na zagrebačkom glavnom trgu. Rasistička retorika prema stranim radnicima, kao i bilo kojoj drugoj osobi zbog njezine rase i etniciteta je potpuno neprihvatljiva. Širenju predrasuda i netrpeljivosti, koje može rezultirati diskriminacijom i nasiljem, doprinosi i širenje lažnih vijesti te poticanje straha od osoba druge boje kože.

Zato se ovakvim događajima društvo treba snažno suprotstaviti, prije svega, učinkovitim i ažurnim postupanjem nadležnih institucija uz odgovarajuće sankcioniranje počinitelja na što je javno upozoravala i pučka pravobraniteljica. Ohrabruje da su ovi slučajevi prijavljeni i osuđeni u javnosti jer samo prijava može dovesti do sankcije i do toga da počinitelji odgovaraju te da se pošalje jasna poruka da su rasizam i nasilje neprihvatljivi.

Važan preduvjet učinkovitog, sustavnog i dugotrajnog suzbijanja rasne ili etničke diskriminacije je i osvještavanje i edukacija o ljudskim pravima i jednakosti svih osoba, i to od najranije dobi, što je i višegodišnja preporuka pučke pravobraniteljice. Jer se svi ljudi rađaju slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima, što navodi i Opća deklaracija o ljudskim pravima, bez razlike po bilo kojoj osnovi.