U organizaciji Centra za mirovne studije od 5. do 6. svibnja 2015. u Zagrebu održana je konferencija „Prikupljanje podataka o (ne)jednakosti“ kojoj su prisustvovale i predstavnice Ureda pučke pravobraniteljice.
Uvodničarke prvog dana Konferencije bile se Julija Kranjec, voditeljica Centra za mirovne studije, Tatjana Vlašić, savjetnica u Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice koja se u svojem izlaganju osvrnula na iskustva Ureda u prikupljanju podataka kao i na važnost multidisciplinarnog pristupa u obradi i korištenju istih ne bi li se izbjegla pravocentričnost, te kako bi se stvorile mogućnosti za objedinjavanje različitih ekspertiza. Također, pažnju je usmjerila i na „tamnu brojku“ koja postoji u podacima vezanim uz nejednakost i diskriminaciju kao i na otežanu mogućnost dobivanja sudske prakse koja se tiče navedenog. Potom je uslijedilo izlaganje Monike Mayrhofer s Instututa Ludwig Boltzman iz Austrije, koja je govorila o prilikama i zamkama koje postoje u prikupljanju podataka o (ne)jednakosti.
O prikupljanju podataka o (ne)jednakosti glede korištenja u svrhu dizajna, implementacije, monitoringa i evaluacije javnih politika poseban osvrt iznijeli su Jaroslav Kling iz Agencije Europske unije za temeljna prava i Nexhat Beqiri iz Ministarstva pravosuđa Republike Finske te dipl. pol. Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu.
Završni dio prvog dijela Konferencija bio je posvećen korištenju statističkih podatka u sudskim postupcima gdje su svoja iskustva podijelile Catherine Casserly, (Cloisters Chambers), iz Ujedinjenog Kraljevstva, Adel Kegye, (Chance for Children Foundation), iz Mađarske, te Lovorka Kušan, odvjetnica iz Hrvatske koja je iznijela podatak o tome da od 148 građanskih tužbi podnesenih u 2014. koje se tiču diskriminacije i nejednakosti nije donesena ni jedna presuda u korist tužitelja.
Drugog dana Konferencije fokus je bio stavljen na metode i izvore prikupljanja podatka u vidu službenih podatka o čemu su govorili Marko Krištof, ravnatelj Držanog zavoda za statistiku i Patricio Marcos Petrić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, a poseban osvrt glede prakse grada Beča dala je Theodora Manolakos.
Završni paneli Konferencije bavili su se istraživanjima koja se o navedenim temama provode od strane akademske zajednice u Republici Hrvatskoj. Pri tome je Drago Župarić Iljić s Instituta za migracije i narodnosti u svojem izlaganju iznio podatak o veoma malom broju znanstvenih i stručnih radova iz područja društveno-humanističkih znanosti koji se bave temama jednakosti i nediskriminacije. Savjetnica pučke pravobraniteljice, također, je održala izlaganje o iskustvima kreiranja i korištenja elektroničke baze o pritužbama na diskriminaciju koja se vodi pri Uredu.
Konferencija je završena radionicom koju je vodila doc. dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, a koja se ticala razvoja indeksa jednakosti u području rasne i spolne diskriminacije.
Zaključak Konferencije je kako je potrebno osigurati prikupljanje „osjetljivih“ podataka na prihvatljiv i sustavan način i u skladu s europskim i nacionalnim standardima zaštite osobnih podataka te da je u tom procesu potrebna suradnja šireg kruga aktera koji dolaze iz različitih sfera društvenog djelovanja. Bez ovakve vrste podataka nije moguće adekvatno raditi na suzbijanju nejednakosti i diskriminacije.
Prilog konferenciji iz emisije CENZURA (TV Jadran) možete pogledati ovdje
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije